Po podacima s portala Ministarstva gospodarstva o kretanju cijena derivata, prosječna je cijena benzinskih goriva od utorka 8,23 kune po litri, što je 50-ak lipa manje nego do sada, dok su cijene dizelskih goriva pale za 10-ak lipa, na prosječnih 8,35 kuna.

No, na nekim su benzinskim postajama cijene benzina pale i ispod 8 kuna, pa je tako primjerice, prema podacima s portala Ministarstva, cijena eurosupera 95 na postajama Ine 7,98 kuna, na postajama Lukoila je najčešće 7,99 kuna, Tifona 7,98 kuna, dok je najčešća cijena na postajama Croduxa 8,03 kune, a Petrola 8,32 kune.

Nešto su veće cijene benzina za eurosupere s dodatnim aditivima ili s višim oktanskim vrijednostima pa je primjerice na postajama Ine cijena eurosupera 95 class plus 8,08 kuna, a eurosupera 100 iznosi 8,52 kune.

Podaci o cijenama na portalu "MinGO put do uštede" na današnji dan također pokazuju da je najčešća cijena eurodizela na postajama Ine 8,24 kune, Lukoilu dvije lipe više, Tifonu 8,27 kuna, a Petrolu 8,40 kuna.

Pad cijena nafte i derivata posljedica je i drastičnog pada potrošnje, a cijene će se, ocjenjuju u izjavama za Hinu Umičević i Štern, početi oporavljati kada se počne nadzirati kraj borbe s koronavirusom.

"Moja je procjena, temeljem onoga što se događalo proteklih godina, pogotovo 2008. godine, da je ovo neki maksimum nakon kojeg će cijene rasti", kaže Umičević.

Procjenjuje kako bi cijene eventualno mogle ići još desetak posto prema dolje, ali će se onda najvjerojatnije zaustaviti.

"Više nema ni razloga za neki veći pad, nemojmo zaboraviti da je drastično pala i potrošnja", kaže Umičević.

Po njemu, dva su razloga za osjetni pad cijena goriva, prvi je koronavirus, koja je ljude prikovao za domove, a drugi, borba između Rusije i Saudijske Arabije.

"Robe je na tržištu previše, velike je ponuda, a mala potražnja. Ponavljam, može biti još poneka korekcija prema dolje, ali po meni to je to. Cijena barela nafte počet će se vraćati prema razini od 40-ak dolara, sada je od 20 do 23 dolara", ističe Umičević.

Dodaje i kako su posljedice koronavirusa katastrofalne, pa je primjerice samo u Kini prerada nafte pala za 40-ak posto.

Smatra da ni niske cijene benzina odnosno nafte nisu dobre.

"Ljudi su napunili spremnike, ali se nemaju kuda voziti. Ni to nije dobro. Nešto slično dogodilo se i 2008. pa su cijene postupno rasle", zaključio je Umičević.

Davorin Štern smatra kako će se cijene naftnih prerađevina početi oporavljati tek kada se počne nazirati kraj borbe sa smrtonosnim virusom.

"Kada će se to događati, mislim da to u ovom trenutku nitko ne zna", kaže Štern.

Po njemu, cijene nafte i benzina sada dosežu niske razine jer je sve zamrlo - burze, promet, putovanja...

"Mislim da se nikada u povijesti, na globalnom planu, nije dogodilo da sve istovremeno zamre", istaknuo je Štern.

"Sada su cijene za proizvođače odnosno prerađivače nafte na granici izdržljivosti, odnosno isplativosti, neki još imaju rezervi, no cijene su generalno preniske, a s druge strane potražnja gotovo nikakva", rekao je Štern, koji se ne usudi prognozirati kada će se cijene naftnih prerađevina početi vraćati u normalu.

Cijene nafte na svjetskim su tržištima pale prošloga tjedna, petoga zaredom, jer su zbog širenja koronavirusa u svijetu paralizirani dijelovi gospodarstva, pa je znatno smanjena i potražnja za ′crnim zlatom′, a pad je nastavljen i početkom ovoga tjedna.

Prošloga je tjedna cijena barela na londonskom tržištu pala 7,6 posto, na 24,93 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,5 posto, na 21,51 dolar, a jučer su cijene na međunarodnim tržištima potonule ispod razine od 23 dolara. Na londonskom je tržištu u ponedjeljak cijena barela pala 2,08 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 22,85 dolara, a na američkom se tržištu barelom trgovalo po 1,11 dolara nižoj cijeni, od 20,40 dolara.