Cijena sirove nafte na američkom tržištu po prvi put je premašila 80 dolara za barel dosegnuvši time rekordnu razinu, da bi se jučer popodne blago spustila ispod psihološki kritičnog nivoa. Do rasta cijena došlo je nakon objave izvješća američke vlade prema kojem su rezerve sirove nafte pale za sedam milijuna barela prošlog tjedna. Izvješće o neočekivano velikom padu američkih zaliha nadovezalo se na ovotjednu izjavu Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o zadržavanju postojeće proizvodnje, napade na naftna postrojenja u Meksiku, uz prisutne strahove o mogućim razornim posljedicama uragana u Meksičkom zaljevu što je lansiralo barel na rekordnu razinu. I dok su špekulacije kako će članice OPEC-a ipak ublažiti svoja stajališta te povećati proizvodnju za oko 500 tisuća barela dnevno, zaustavile veliki skok cijena nafte s početka tjedna, posljednje informacije iz Sjedinjenih Država potaknule su zabrinutost o padu ponude. Prvo je američko ministarstvo energetike priznalo da tamošnje zalihe baš i nisu onolike koliko su govorile procjene, već dvostruko manje, nakon čega su se pojavile i meteorološke prognoze koje ne isključuju mogućnost udara razornih uragana u Meksičkom zaljevu. Premda nadolazeća oluja zasad nema učinke ovogodišnjih uragana Felixa i Deana, rujan je najproblematičniji mjesec po pitanju formiranja uragana koji se šire na Meksički zaljev gdje se nalazi čak polovica američkih rafinerijskih kapaciteta. Slijedom toga, uz još uvijek prisutnu mogućnost vojne intervencije u Iranu, cijena nafte je nakratko preskočila psihološki kritičnu granicu od 80 dolara. Analitičari, nadalje, ističu da su snažnom rastu pripomogli veliki investicijski fondovi špekulativnom kupovinom. Pa ipak, vrijednost barela WTI Crude se spustila na 79,85 dolara, dok je u Londonu cijena iznosila 75,50 dolara. Rezultat je to priopćenja Međunarodne energetske agencije (IEA) u kojem se navodi kako će do kraja godine svjetska potražnja za naftom porasti 1,4 posto, na 85,9 milijuna barela dnevno, što je za oko 90 tisuća barela manje nego su govorile ranije prognoze. Međutim, u popodnevnim satima barel je ponovo probio 80 dolara (80,06 dolara). Unatoč prebacivanju razine od 80 dolara po barelu, cijena nafte je još daleko ispod inflaciji prilagođenih najviših razina dosegnutih 1979. godine prema kojima je tadašnja cijena od 38 dolara jednaka današnjoj cijeni od 96 do 101 dolara. Te je godine došlo do kolapsa proizvodnje u Iranu, ključnoj članici OPEC-a, zbog izbijanja revolucije. Već iduće godine počeo je rat između Irana i Iraka, još jedne članice OPEC-a. Mnogi analitičari napominju da danas cijenu uglavnom podižu špekulacije i situacija u svjetskom gospodarstvu, poput rastuće potražnje u Kini i Indiji, a manjim dijelom šokovi. Vrijednost barela uvećana je 30 posto od početka godine te je danas četiri puta veća nego primjerice 2002. godine.
OPEC: Nismo krivi za skok cijena nafte
Najnoviji porast cijena nafte na razinu od 80 dolara po barelu nije rezultat djelovanja OPEC-a, stoji u priopćenju naftnog kartela. "OPEC ne odlučuje kolika će biti cijena. Mi nemamo ciljanu cijenu, već vrijednost nafte prepuštamo tržištu", izjavio je tajnik OPEC-a Abdalla El-Badri. Početkom tjedna je u Beču održan sastanak kartela prilikom kojeg su članice istaknule da neće podizati proizvodnju jer je ona na zadovoljavajućim razinama. Izjave su potaknule rast cijena nafte koje su zatim pod utjecajem ostalih faktora premašile povijesnu razinu. U međuvremenu je OPEC potvrdio da će povećati proizvodnju za oko 500 tisuća barela dnevno, no mnogi smatraju da to nije dovoljno u suzbijanju rastuće potražnje.