Od 3601 prostora u vlasništvu Grada Zagreba bespravno se koristi 499 prostora, a za 91 nije potpisan nikakav ugovor. Zanimljivo je da se u 33 gradska prostora bez ugovora nalaze državne ustanove, među kojima i institucije koje vode računa o poštivanju zakona - sudovi!

Sa gradskim stanovima situacija je još gora. Od 7962 stana koji su u evidenciji Grada, četvrtina ih se, točnije 2048 stanova, koristi također bespravno.

Kada se tome doda da dugovi od nenaplaćenih zakupnina za korištenje gradskih prostora iz godine u godinu rastu, te da su na dan 31. lipnja 2010. iznosili 581,4 milijuna kuna, dok su dugovi s naslova najamnina za gradske stanove iznosili gotovo 13 milijuna kuna, slika upravljanja gradskom imovinom prilično je poražavajuća.

Prazni stanovi trošak
S druge strane, prazni i bespravno useljeni prostori i stanovi za Grad su veliki trošak jer je dužan plaćati zajedničku pričuvu. Tako je od 2008. do sredine 2010. za prazne i bespravno useljene prostore, te za sve one za koje su prije studenog 2006. sklopljeni ugovori o zakupu na neodređeno vrijeme, za pričuvu Grad platio gotovo 33 milijuna kuna, a u slučaju praznih i bespravno useljenih stanova ona je u tom periodu iznosila 23,4 milijuna kuna.

Osim toga, oko 13,7 milijuna kuna zakupnina za poslovne prostore Grad je bio prisiljen otpisati jer su trgovačka društva ugašena ili su osobe umrle, ili su pak nepoznatog prebivališta.

Naime, ovršni postupci pokazali su se prilično neučinkovitima; osim što dugo traju, Grad se u konačnici i nema od čega naplatiti pa često dobije beskorisne stvari koje se gomilaju u gradskom skladištu.

Sve je to zapisano u materijalu od 120 stranica, koji je gradonačelnik Milan Bandić uputio u Gradsku skupštinu, naziva "Izvješće o stanju gradske imovine od siječnja 2008. do lipnja 2010. godine".

Prema izvješću, od 3601 poslovnog prostora Grad je temeljem ugovora iznajmio njih 2233. Zagreb ima i 592 prazna prostora te 186 kojima je neriješen pravni status. Za 239 prostora pokrenut je postupak iseljenja bespravnih korisnika, dok se za 260 prostora vodi postupak povrata na temelju Zakona o naknadi.

Problem je što se broj praznih prostora sve više povećava; primjerice 2008. bilo ih je 450, a sada 592. Naime, mnogi zakupnici uslijed nemogućnosti daljnjeg poslovanja vraćaju prostor Gradu. Tako su u periodu od srpnja 2009. do lipnja 2010. prostor vratila 34 zakupnika.

Zamjena stanova
Broj prostora u vlasništvu Grada, s druge strane, u stalnom je padu zbog postupka denacionalizacije. Tako je 2007. Grad posjedovao 3911 prostora (tu se ubrajaju i garaže), godinu dana poslije 3766, da bi ih na kraju 2009. bilo 3642, a sredinom prošle godine samo 3601.

Prema procjenama Ministarstva financija, Zagreb je u tih dvije i pol godine zbog povrata poslovnih prostora prijašnjim vlasnicima ili utvrđivanja vlasništva RH na temelju Zakona o naknadi izgubio nekretnine tržišne vrijednosti od čak 654,7 milijuna kuna!

Grad je na gubitku i kad je riječ o stambenom fondu, koji se stalno smanjuje, također zbog postupka denacionalizacije. U siječnju 2008. Zagreb je imao 8268 stanova, a na kraju te godine 8032. Sredinom 2010. gradski stambeni fond brojio je 7962 stana, ali se tome onda priključuje i 1300 stanova koje je Grad najmom na 15 godina preuzeo od Zagrebačkog holdinga u naselju Sopnica Jelkovec.

Prema svemu navedenom ispada da Grad i nije najbolji gospodar svoje imovine te da bi bilo najbolje da je se riješi. Odluke o prodaji poslovnih prostora i stanova donesene su, ali je problem što Grad nema gruntovno uknjiženo vlasništvo.

Raspisani su natječaji samo za 30-ak stanova i prostora. Bilo je i prijedloga da prostore koji su prazni iznajmljuje makar za jednu kunu.