U 2011. godini nastavlja se lagani rast traženih cijena nekretnina u Zagrebu započet u zadnjem kvartalu prošle godine. Na Jadranu se pak rast cijena, koji je započeo u isto vrijeme, prekinuo u siječnju, objavio je CentarNekretnina temeljem svog indeksa nekretnina za siječanj.

U Zagrebu su tražene cijene nekretnina u odnosu na prosinac blago porasle za 0,4 posto, dok su na godišnjoj razini niže za 3,6 posto. Na Jadranu su cijene u odnosu na prošli mjesec smanjene za 0,2 posto, a na godišnjoj razini niže su za 4,2 posto. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u siječnju je iznosila 1.825 eura/m2.

Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj ukupno, u odnosu na prosinac 2010., nije ostvarila veće promjene (porasla je 0,2 posto) dok je na godišnjoj razini došlo do pada od 3,9 posto. Prosječna cijena kvadrata vikendice i apartmana na moru iznosi 1.948 eura za kvadratni metar.

U proteklih nekoliko mjeseci cijene nekretnina su u blagom rastu, na razini od samo 1 posto, što je zapravo stagnacija cijena, jer su prodavatelje nekretnina odlučili zadržati tražene cijene nekretnina na razinama iz jeseni 2010. godine.

„S obzirom na pozitivna očekivanja u 2011. godini te očekivani rast BDP-a i zaposlenosti prodavatelji nekretnina vjerojatno su odlučili zaustaviti snižavanje traženih cijena nekretnina i nekoliko ih mjeseci „zamrznuti" kako bi osluškivali vijesti iz gospodarstva", komentira stagnaciju voditelj CentarNekretnina Domenico Devescovi te dodaje kako „prodavatelji nekretnina vjeruju da je najgore prošlo, odnosno da nakon dvije godine negativnog rasta BDP-a i dramatičnog rasta nezaposlenosti, u idućoj godini, uz rast BDP-a i pad nezaposlenosti, slijedi rast volumena trgovanja nekretninama, kao i blagi rast cijena."

U CentarNekretnama napominju da investitore koji su gradili loše stanove na neatraktivnim lokacija, a imali su potporu banaka, sada treba prepustiti tržištu. Prije ili kasnije će cijene doći na onu razinu po kojoj će se neprodani stanovi prodati.

„Zadiranje u tržišnu utakmicu koje je Vlada započela subvencioniranjem kupnje novosagrađenih nekretnina od dijela investitora odnosno izvođača nije donijela pozitivne pomake na tržištu. Smatramo da je jedini zdravi model rasta volumena trgovanja na tržištu nekretnina uvjetovan neuplitanjem izvršne vlasti u tržište nekretnina uz istovremeno djelovanje u smjeru rasta BDP-a i zaposlenosti", zaključuje Devescovi.