Premda se korištenje pomoći EU-a u Hrvatskoj povećava, i dalje se radi o relativno skromnim iznosima i zapanjujućem podatku da čak 85 posto općina i više od polovice gradova nisu uopće koristili te pomoći, navodi se u analizi Instituta za javne financije (IJF), objavljenoj u utorak.

Lokalne jedinice iz godine u godinu privlače sve više europskih pomoći (od 17 milijuna kuna 2011. do 134 milijuna kuna 2014.), no ipak je riječ o još uvijek relativno skromnim iznosima, ističe se u newsletteru "Pomoći Europske unije županijama, gradovima i općinama od 2011.-2014.", koji potpisuju Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić.

Od ukupno iskorištenih 309 milijuna kuna u navedenom razdoblju, gradovi su privukli više od polovice sredstava ili 155,8 milijuna kuna, županije manje od trećine ili 94,7 milijuna kuna, a općine manje od petine ukupnih sredstava, odnosno 58,4 milijuna kuna.

Najviše je sredstava privukla Splitsko-dalmatinska županija (29 milijuna kuna), no po stanovniku je to tek 64 kune, dok je druga po redu Virovitičko-podravska županija s 19 milijuna kuna ili 228 kuna po stanovniku.

Među gradovima vodi Senj s 18 milijuna kuna ili čak 2.563 kune po stanovniku. Slijede Osijek, Križevci, Zagreb i Koprivnica, svaki s oko 10 do 11 milijuna kuna, ali sa znatno manjim iznosima po stanovniku - Zagreb primjerice sa samo 13 kuna po stanovniku.

S preko 1.000 kuna po stanovniku se, osim Senja, ističu i Skradin te Vrlika.

Među općinama se po ukupno privučenim sredstvima ističu Darda sa 6 milijuna kuna, te Erdut i Magadenovac (obje s oko 3 milijuna kuna), ali po stanovniku vodi općina Podravska Moslavina s 2.352 kune.  Slijede općine Lišane Ostrovičke, Magadenovac, Tinjan, Veliki Bukovec, Mali Bukovec i Marijanci (s preko 1.000 kuna po stanovniku).

Ako se promatra prosječni udio pomoći EU-a u ukupnim pomoćima koje je lokalna jedinica primila u promatranom razdoblju, ističu se gradovi Senj sa 46 posto, Donji Miholjac i Jastrebarsko (iznad 30 posto), općine Magadenovac sa 40 posto, te Goričan, Svetvinčenat, Podravska Moslavina i Primošten (iznad 30 posto).

No, kod županija je prosječan udio europskih pomoći u ukupnim pomoćima neznatan - vodi Virovitičko-podravska sa samo 7 posto, a slijede Splitsko-dalmatinska i Istarska sa po 5 posto.

Promatrano po prosječnom udjelu pomoći EU-a u ukupnim prihodima poslovanja lokalne jedinice, ističu se općine Podravska Moslavina s 19 posto, te Lišane Ostrovičke, Marijanci, Mali Bukovec i Veliki Bukovec (sve s preko 10 posto), a od gradova Senj s 13 posto i Kutjevo s 10 posto.

Od županija je najviše ostvarila Virovitičko-podravska - tek 4 posto.

Među rezultatima analize najviše se ističe činjenica "da ni lipe pomoći EU-a nije koristilo čak 85 posto općina i više od polovice gradova", što u IJF-u drže zabrinjavajućim.

Podaci naime pokazuju da je od 128 gradova pomoći EU koristilo njih 60, od 20 županija njih 18, a od 428 općina njih 66.

"Već i ti osnovni podaci ukazuju da je vrlo mali broj lokalnih jedinica bio voljan i kadar koristiti pomoći EU-a", navodi se u newsletteru.

Podaci također pokazuju i da su u četiri analizirane godine najveću pomoć EU-a po stanovniku primile općine (70 kuna), što je četiri puta više od gradova koji su primili 17 kuna po stanovniku i deset puta više od županija koje se primile 7 kuna po stanovniku.

Autori newslettera ističu da "ukoliko se u skorom roku ne namjerava teritorijalno i fiskalno reorganizirati državu, neophodno je barem jačati kapacitete lokalnih jedinica i angažman središnje države za bolje korištenje europskih sredstava i osigurati osnovne računovodstvene preduvjete za pravovremeno i kvalitetno praćenje podataka o njihovom korištenju".