Dok god će se na burzama ostvarivati rekordni prinosi, koji se kreću između 50 i 80 posto na godinu, što se u stabilnoj ekonomiji postiže u jednom desetljeću, ostali dijelovi financijske industrije prilično će teško dokazivati kakve su koristi od ulaganja u njihov proizvod. Nakon što je T-HT otkrio da su građani likvidniji nego što se to može zaključiti iz svakodnevne kuknjave, financijska je industrija pojačala kampanju kako bi se dio toga kapitala spustio i na njihove račune.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski otkrio je da su građani podignuli iz banaka oko pet milijardi kuna ušteđevine, što je prvi masovniji odljev depozita iz banaka uočen u posljednje vrijeme. Štednja se posljednje dvije godine znatno povećala, što je bankarima poslužilo kao odlična zamjena za skupe inozemne kredite.
Otvoreni investicijski fondovi u rujnu su pretrpjeli ''samo'' 40 milijuna kuna gubitka, ali taj je gubitak višestruko nadoknađen nakon 12. listopada, kad je vraćen višak novca od T-HT-a i kad su zapažene veće uplate građana u investicijske fondove. Otvoreni će investicijski fondovi biti najveći dobitnici ulagačke euforije koja je zahvatila srednji sloj jer svi koji nešto znaju o tom poslu sugeriraju početnicima da novac povjere stručnjacima i prate kolike prinose ostvaruju fondovi u koje su uložili.
Osim likvidnih i iskusnim ulagačima dobro poznatih dionica, koje su poletjele od 20 do 50 posto, velike skokove i padove, a s njima i gubitke, iznjedrile su i nelikvidne dionice (Croatia Airlines npr.), zbog čega je intervenirala i Hanfa. Bude li još takvih slučajeva, tek će tada ljudi shvatiti težinu upozorenja da nikad ne treba sva jaja držati u istoj košari.