Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je u svibnju bruto inozemni dug zabilježio blagi rast u odnosu na stanje krajem travnja te je iznosio 44,4 milijarde eura.

U ovoj godini vanjski dug ipak bilježi negativan prirast (-0,5 posto) što je rezultat smanjenja inozemnih obveza svih sektora osim trgovačkih društava (ostali sektori), stoji u RBA dnevnim financijskim vijestima. Naime, ostali sektori (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) u prvih su pet mjeseci ove godine povećali obveze prema inozemnim vjerovnicima za 346 milijuna eura (1,6 posto) na 21,7 milijardi eura.

Vanjski dug države je u prvih pet mjeseci smanjen za 149 milijuna eura, što je posljedica podmirenja obveze po dospjeloj euroobveznici, ali i činjenice da je država u prvoj polovici ove godine svoje potrebe za refinanciranjem uslijed visoke likvidnosti uglavnom podmirivala na domaćem tržištu kapitala. Dug ovog sektora na kraju svibnja je iznosio 5 milijardi eura.

Inozemni dug banaka u promatranom se razdoblju smanjio za 162 milijuna eura na 10,5 milijardi eura kao rezultat smanjenja stanja kratkoročnih obveza. Najveći pad inozemne zaduženosti u razdoblju od siječnja do svibnja zabilježen je kod izravnih ulaganja (-253 milijuna eura), koja su iznosila 7,1 milijardi eura.

"Promjene u strukturi inozemnog duga na kraju svibnja u odnosu na kraj 2009. potvrđuju činjenicu da je u prvih pet mjeseci ove godine jedino vanjski dug ostalih sektora zabilježio rast. Tako se udio vanjskog duga ostalih sektora povećao sa 47,9 posto na 48,9 posto, dok su se udjeli drugih sektora smanjili", poručuju RBA analitičari.

Banke, čiji je udio u vanjskom dugu prije nekoliko godina (2005., 2006.) bio iznad 30 posto, u ukupnom inozemnom dugu sada sudjeluju s 23,7 posto. Udio duga države već je drugi mjesec za redom nepromijenjen te iznosi 11,3 posto, no s obzirom na izlazak države na inozemno tržište kapitala u srpnju te moguće dodatno inozemno zaduženje u nastavku godine, udio države bi se mogao povećati.


"U drugoj polovici godine podaci će sigurno pokazati rast inozemnog duga na što upućuje izdanje dolarske obveznice u srpnju. Nadalje, kako je objavljeno da se za ovu godinu očekuje rast proračunskog deficita na oko 14 milijardi kuna (s 8,5 milijardi kuna koliko je bilo inicijalno predviđanje), postoji mogućnost da će država bar dio svojih obveza refinancirati na inozemnom tržištu, naravno budu li uvjeti za izlazak na inozemno tržište kapitala povoljni", stoji u izvješću.

"Osim toga, izgledan je i rast zaduživanja kvazi državnih poduzeća, dok će potražnja za inozemnim izvorima financiranja kod privatnih trgovačkih društava biti ograničena još uvijek slabom gospodarskom aktivnošću", mišljenje je RBA analitičara koji dodaju da iako bi u ovoj godini rast inozemnog duga trebao biti manji nego prethodnih godina, zbog očekivanog pada BDP-a povećat će se udio duga u BDP-u na gotovo 103 posto.