Posljednji podaci HNB-a o kretanju bruto inozemnog duga u ožujku pokazuju nastavak blagog rasta. Na kraju prvog tromjesečja bruto inozemni dug iznosio je 47,1 milijardi eura, što je 1,5% više u odnosu na kraj 2010. godine. Udio vanjskog duga u BDP-u na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio je 102,5 posto.

Promatrano prema sektorima, rastu inozemnog duga u prva tri mjeseca doprinio je rast duga i javnog i privatnog sektora. Naime, nakon što je tijekom prošle godine rast vanjskog duga bio posljedica zaduživanja javnih poduzeća, dok je dug privatnih trgovačkih društava smanjen, na početku ove godine uz nastavak inozemnog zaduživanja intenzivirano je zaduživanje privatnih trgovačkih društava.

Inozemni dug države na kraju ožujka je iznosio gotovo 7 milijardi eura, što je 6% više u odnosu na kraj 2010. godine. U ožujku je dug države porastao za 500 milijuna eura. Naime, u spomenutom je mjesecu država otplatila dospjelu euroobveznicu u vrijednosti 750 milijuna eura s pripadajućim kamatama (oko 50 milijuna eura), što je financirala kratkoročnim kreditima banaka, ali je isto tako izdala novu euroobveznicu na dolarskom tržištu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara, što je rezultiralo neto povećanjem vanjskog duga. Dug ostalih sektora (uglavnom trgovačkih društava) i banaka i dalje bilježi vrlo blage stope rasta inozemnog duga. Dug ostalih sektora na kraju ožujka iznosio je gotovo 22 milijarde eura (+2,0% u odnosu na kraj 2010.) te čini gotovo 47% ukupnog vanjskog duga, dok je inozemni dug banaka dosegnuo gotovo 11 milijardi eura (+2,2% u odnosu na kraj prošle godine).

U ovoj bi se godini rast inozemnog duga trebao ponešto ubrzati u skladu s oporavkom gospodarstva. U lipnju je država izdala euroobveznicu na eurskom tržištu u vrijednosti od 1,5 milijardi eura čime je ispunjen plan inozemnog zaduživanja za ovu godinu. Nadalje, rizik snažnijeg rasta inozemnog duga postoji i ako se kreditna aktivnost znatnije intenzivira, što bi moglo utjecati na zaduživanje banaka.