Hrvatski bruto inozemni dug je na kraju kolovoza iznosio 46,4 milijarde eura, što je 0,3 posto manje nego na kraju srpnja te 1,1 posto više nego na kraju kolovoza 2010., pokazuju posljednji podaci HNB-a koji su proanalizirani u današnjem izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

U odnosu na stanje na kraju prošle godine, inozemni je dug niži za 139 milijuna eura, odnosno 0,3 posto. Pri tome je smanjenju duga pridonijelo razduživanje financijskog sektora i smanjenje duga po osnovi izravnih ulaganja, napominju RBA analitičari. U suprotnom smjeru, dakle na rast vanjskoga duga, najviše je utjecao sektor privatnih poduzeća čiji je dug na kraju kolovoza iznosio 11,1 milijardi eura. Međutim, najveći rast duga ovog sektora zabilježen je još u siječnju, kada je dug porastao za 281 milijun eura u odnosu na prosinac 2010., dok u mjesecima koji slijedi dug spomenutog sektora stagnira.

Ukupan vanjski dug javnog sektora na kraju je kolovoza iznosio 14,4 milijarde eura, od čega najveći dio čini dug države (6,9 milijardi eura), a slijedi dug javnih trgovačkih društava (5,9 milijardi eura). Inozemni dug ovog sektora porastao je za 0,1 posto u odnosu na kraj prošle godine, čemu je pridonio rast duga države od 4,7 posto te javnih poduzeća od 2,4 posto.

Do kraja godine analitičari očekuju blage promjene rasta inozemnog duga s obzirom da država više nije izlazila na inozemna tržišta, da je rast kredita banaka i dalje razmjerno blag i da je domaća potražnja i dalje slaba. Zbog formiranja nove vlade ne očekuju novi izlazak na inozemna tržišta ni u prvom tromjesečju iduće godine. Unatoč sporom rastu inozemnog duga, zbog vrlo slabog očekivanog rasta BDP-a, analitičari očekuju da bi udio vanjskog duga u BDP-u mogao dosegnuti 103,4 posto. U iduće bi dvije godine međutim mogao ostvariti blagi pad zbog znatno sporijeg rasta domaće potražnje i averzije prema riziku.