Hrvatski poduzetnici su na prekretnici, poručili su poslodavci okupljeni u Hrvatsku udrugu poslodavaca na tradicionalnom skupu Dan poduzetnika, a smjerokaz za novi put iskazali su kroz platformu oporavka gospodarstva. Osnova HUP-ova programa su ograničavanje proračunske potrošnje, rasterećenje rada, podizanje produktivnosti rada uz efikasnije korištenje državne imovine i javnih poduzeća, što bi naposljetku omogućilo rast BDP-a uz stopu od 4 posto, ostvarivanje suficita proračuna i novih 200.000 radnih mjesta do 2015.

Poduzetnici su na svoj dan mikrofone prepustili političarima, od kojih su zatražili podršku, a kroz niz rasprava iskristalizirao se konsenzus u potpori HUP-ovom programu, koji je međutim ostao na deklarativnoj razini. Konkretna analiza čula se iz usta premijerke Jadranke Kosor, koja je istaknula da je program u "najvećem dijelu za Vladu prihvatljiv", a da se jedan dio mjera već i provodi u sklopu Programa gospodarskog oporavka. Da gospodarstvo pokazuje znakove oporavka Kosor je pokazala kroz konkretne brojke, od kojih je najzanimljivija i najsvježija ona o padu nezaposlenosti na razinu ispod 300.000. Tako je, prema podacima iz svibnja, Zavod za zapošljavanje izbrojao 298.719 nezaposlenih, dok ih je 22.600 otišlo iz evidencije zbog zapošljavanja.

U prva četiri mjeseca rasli su i izvoz, industrijska proizvodnja te trgovina na malo, a osvrnuvši se na pregovore s Europskom unijom predsjednica Vlade izvijestila je o zatvaranju poglavlja o ribarstvu. Kako bi dokazala da se većina zahtjeva već provodi, premijerka je iscrpno izvijestila o rezultatima pojedinih poteza poput modela A i A+, kojima je gospodarstvu već plasirano više od 2,5 milijardi kuna povoljnih kredita, a sličan iznos već je u proceduri dodjele krajnjem korisniku, ali i o Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, po nekima, najvažnijoj mjeri ograničavanja javne potrošnje.

U duhu kontrole svake kune Vlada priprema mjere štednje još oko 600 milijuna kuna, kako se moglo neslužbeno doznati, a Kosor je javno najavila da bi se planirani deficit za 2011. mogao smanjiti. I dok je premijerka bila vrlo konkretna, predsjednik Ivo Josipović zauzeo se za "optimizam poduzetnika i kapitala" te u svom govoru ocijenio da Hrvatskom vladaju pesimizam i nezadovoljstvo. Ponovio je kako podupire reforme te pozvao političke stranke da u predizbornoj kampanji težište stave na gospodarske programe. Nova vlada, bez obzira tko je bude sastavljao, mora odmah odlučno krenuti u reforme, a društveni optimizam može biti jedan od važnih motivacijskih faktora", smatra Josipović.

SDP odustao od oporezivanja dividendi jer ih tvrtke ne isplaćuju
Upravo je tema ograničavanja državne potrošnje i preraspodjele proračuna bila glavna okosnica rasprave predstavnika političkih stranaka koji su o HUP-ovoj platformi govorili na okruglom stolu. Političari su redom podržali inicijativu poduzetnika, ali se rasprava vodila političkim floskulama i nedorađenim prijedlozima. SDP-ovci koji su najavljivali oporezivanje dividende i kapitalne dobiti, od tih su zakona čini se odustali, jer, kako je rekao Gordan Maras, većina tvrtki više ni ne isplaćuje dividendu. Sad se zalažu za rješavanje nelikvidnosti, pa prihvaćaju zahtjev poduzetnika da se produlji plaćanje PDV-a na rok od 60 dana, a plaćanje carinske pristojbe produljili bi samo onima koji uvoze sirovinu ili sredstvo za proizvodnju.

S druge strane, Dragan Kovačević (HNS) ne odbacuje ni ideju naplate PDV-a pri realizaciji, koja bi prema njegovu mišljenju zasigurno aktivirala državu u rješavanju problema nelikvidnosti. Oporbenjaci nisu odgovorili kako bi operativno proveli te mjere, a onaj tko ih može provesti, ministar gospodarstva Đuro Popijač vrlo je jasno objasnio da od produljenja roka plaćanja PDV-a neće biti ništa dok god se od ostalih poreza ne budu mogli ubrati izdašniji iznosi. Kad se govori o ograničavanju državne potrošnje, najradikalniji je Josip Budimir, gospodarski strateg HSLS-a koji bi srezao proračun za 12 milijardi kuna, pri čemu bi jedna od najvećih reformi bila da se iz mirovinskog fonda mirovine isplaćuju samo onima s punim radnim stažom, dok bi se ostale tretirale kao socijalni transferi.

A socijalna pomoć također bi se trebala transparentnije dodjeljivati kako bi se uspjele ostvariti uštede, zaključak je okruglog stola, koji je također ostao bez konkretnih operativnih prijedloga. Iako na razini podrške, čelnik HUP-a Ivan Ergović zadovoljan je reakcijama politike na izrađeni program koji je kao glavne probleme gospodarstva istaknuo preveliku i neefikasnu javnu upravu te lokalnu upravu i samoupravu, rigidan Zakon o radu, neizdrživo porezno opterećenje i neodgovarajuću fiskalnu politiku.

Izjave
Ivan Ergović, predsjednik HUP-a: Svjesni smo da ima otpora reformama, ali politički akteri moraju biti odgovorni prema društvu, a partnera za reforme naći ćete u HUP-u.

Davor Majetić, direktor HUP-a: Očekujemo da se fiskalno neodgovorni ljudi maknu s funkcija kako svojim ponašanjem ne bi produljivali krizu.
Ivica Mudrinić, Nacionalno vijeće za konkurentnost: Konstantno se koljemo zbog bezveznih stvari, a životna pitanja stavljamo po strani. Kada postavite cilj i strukturu te unajmite stručne ljude da provedu ciljeve, sve je riješeno.

Đuro Popijač, ministar gospodarstva: Zamrznuli smo rashode da bi došli do suficita, a to će se neminovno dogoditi. Sustav socijalnih davanja treba izmijeniti i učiniti vidljivim sve transfere.

Josip Friščić, HSS: Kombinati su bili rupa bez dna zato smo se zalagali za obiteljska gospodarstva. Novac iz fondova EU-a ostao je neiskorišten zato što je lakše dobiti kapitalnu potporu u Hrvatskoj nego pisati elaborate...

Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje: Preskupa i nereformirana država učinila je naš domaći proizvod nekonkurentnim. Obrazovni sustav treba uskladiti s gospodarstvom da ne bi i dalje proizvodio ljude za burzu.

Dragan Kovačević, HNS: Pitanje tečaja je irelevantno, jer ako se nastave negativni trendovi tečaj će se srušiti sam od sebe. Za Hrvatsku u ovim uvjetima svaki je rast ispod 3 posto zapravo minus.