Brodari su u prošloj godini u pravilu ostvarili prilično dobar rezultat, ako je suditi po financijskim izvješćima ovih dana objavljenim na Zagrebačkoj burzi. Zadnji kvartal, međutim, donio je nagli pad i gubitke, a iz brodarskih kompanija upozoravaju kako će ova godina zbog svjetske gospodarske krize biti izrazito teška i svojevrsna prekretnica za mnoge od njih.
Do kraja prošle godine većina je brodara, usprkos udaru velike globalne krize koju su prvi počeli osjećati u odnosu na sve sektore, ipak uspjeli ostvariti rast dobiti. Jedini brodar među njima koji je ostvario gubitak je splitski Jadroplov koji je u cijeloj godini zabilježio minus od 43,9 milijuna kuna. Samo godinu ranije Jadroplov je ostvario 86,6 milijuna kuna dobiti.

Posebice se golemim rastom može pohvaliti Atlantska plovidba, čija je dobit u 2008. godini skočila velikih 178 posto, na 666 milijuna kuna. Ti bi rezultati bili kudikamo bolji da nije bilo zadnjeg kvartala u kojemu je dubrovački brodar zabilježio 53 milijuna kuna gubitka. Taj je pad među analitičarima bio ipak očekivan, što je potvrdila i Nada Harambašić, financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga: "U skladu s očekivanjima, rezultati u zadnjem tromjesečju Atlanske plovidbe pokazuju daljnji pad prodaje u odnosu na prethodno tromjesečje. Na pad dobiti utjecalo je smanjenje bruto marže te ostalih prihoda, kao i veći trošak amortizacije zbog novih brodova".

Avioni i hoteli

Atlantska plovidba prošle je godine kupila brod 'Pelješac' te preuzela novogradnju 'Zagreba' i 'Mihe Pracata', a u kineskim je gradilištima ugovorila i gradnju četiriju tankera tipa panamax.

Atlantska plovidba u zadnjih se nekoliko godina odlučila na odmak od temeljnog brodskog prijevoza, koji je posebno osjetljiv na svjetske krize, pa je počela ulagati u zračni prijevoz i turizam, kupivši Dubrovnik Airlines, hotel Grand hotel Imperial i tvrtku Hoteli Lapad.

Pomorstvo i dalje ostaje temelj te donosi 78 posto ukupno ostvarenih prihoda. Avio prijevoz u prihodima sudjeluje sa 18 posto, a hotelijerstvo s oko 4 posto. "Čak 92 posto prihoda grupe od prodaje ostvareno je na inozemnom tržištu", pohvalili su se u Upravi.

Atlantska je plovidba bila među prvim hrvatskim kompanijama koja je u listopadu prošle godine priznala da ima problema s nelikvidnosti zbog nedostupnosti bankovnih kredita. To su učinili u vrijeme kada su mnoge kompanije u Hrvatskoj, ali i sama Vlada, odbijali priznavati probleme s likvidnosti. Danas gotovo sve tvrtke u svojim komentarima ne samo priznaju te probleme, nego očekuju i pogoršanje likvidnosti ove godine. Atlantska je svoju iskrenost platila velikim i naglim padom cijene svoje dionice.

"Iz objavljenih rezultata brodarskih kompanija saznajemo da je rezultat posljednjeg tromjesečja bio vrlo dobar u Tankerskoj plovidbi koja najvećim dijelom prevozi tekući teret, a teška se situacija očekivala prvenstveno u segmentu rasutog tereta, što se i potvrdilo na rezultatima Atlantske plovidbe", kaže Nada Harambašić. Na svjetskim je morima već u prvoj polovici prošle godine došlo do velikoga pada cijena kontejnerskog prijevoza. Nekoliko mjeseci nakon toga došlo je do pada rasutog (bulk) prijevoza, a prije nekoliko je dana naglo pala cijena vozarina nafte. Zadarska Tankerska plovidba jedina je među najvećim domaćim brodarima koja se isključivo bavi tankerskim prijevozom.

Tankerima dobro ide

Tankerska je plovidba u četvrtom tromjesečju ostvarila više od trećine godišnje neto dobiti. Zahvaljujući rezultatu posljednjeg tromjesečja, cijelu je 2008. godinu završila s rastom neto dobiti od gotovo 50 posto u odnosu na 2007. godinu. "Rezultat je tim bolji što su prihodi koji ne dolaze iz osnovne djelatnosti tri puta manji nego u 2007. godini", naglašava Nada Harambašić.

Zadarska je tvrtka u prošloj godini ostvarila povećanje dobiti i zahvaljujući velikim cijenama vozarina svjetskog prijevoza nafte ,koje su zadnje među morskim vozarinama osjetile pad cijena i koji je tek prije nekoliko dana zabrinuo vlasnike tankera naglim i velikim padom. Primjerice, do prije ni pola godine cijena vozarina tankera nosivosti 110.000 tona iznosila je gotovo 50.000 dolara. Danas se ta cijena kreće oko 7000 dolara.

Iz domaćih brodarskih krugova tvrde da su se već suočavali s takvim krizama te da su one, doduše neželjena, ali uobičajena pojava u njihovu poslovanju. Tvrde da imaju dovoljne rezerve za koje se nadaju da će biti dovoljne za vrlo tešku godinu, iako ni oni ne mogu točno predvidjeti što ih čeka. Dodatnu zabrinutost kod njih izaziva pad američkog dolara u odnosu na euro, što im zbog tečajnih razlika povećava troškove jer neke lučke pristojbe plaćaju u eurima, a plaće zaposlenika u kunama i eurima.

Kriza kao 1999.

Brodarski krugovi ovu godinu uspoređuju sa 1999. kad se, zbog globalne krize koju je izazvao pad ruskog gospodarstva, većina domaćih brodara jedva izvukla.

Ova najnovija kriza krenula je iz SAD-a i brzo se prelila u ostatak svijeta pa se tako i Kina, čiji se industrijski rast brojio u dvoznamenkastim brojkama, suočava s naglim padom industrijske proizvodnje, što je utjecalo i na veliko smanjenje uvoza sirovina, što se danas zrcali u padu cijena vozarina.

Tako su svjetski mediji prije dva mjeseca prenijeli priču da je jedan brodovlasnik iz neimenovane zemlje u panici pristao na vozarinu od nula dolara, samo da mu se plate troškovi i gorivo.