Kad spomenemo Južnu Koreju, mnogi pomisle na brodogradnju. No, prije činjenica iz brodogradnje, evo nekoliko zanimljivih pojedinosti o Južnoj Koreji. Prema podacima iz rujna 2011.godine, Južna Koreja imala je 48,8 milijuna stanovnika, a zaposleno je bilo njih 50 posto. Radno sposobnih je bilo 25,1 milijun (58 posto muškaraca, 42 posto žena), a zaposlenih 24,3 milijuna, što znači da je nezaposlenost iznosila tri posto (63 posto muškaraca, 27 posto žena). Nezaposlenih s osnovnom školom bilo je 18 posto, 44 posto sa srednjom, a s fakultetom 38 posto. Populacija onih od 15 godina i starijih iznosi 41,1 milijun, što znači da je u toj populaciji zaposleno 59 posto stanovnika. Godine 2010. rođeno je 470 tisuća osoba (u srpnju 2011. oko 38,4 tisuće, što je nešto manje od prošlogodišnjeg mjesečnog prosjeka), a umrlo je 255 tisuća, vjenčalo se 326 tisuća, rastavilo 117 tisuća.

Kina prva u narudžbi tankera
Prošle je godine Južna Koreja izvezla robe u vrijednosti 316 milijardi eura, najviše u Kinu (30%), SAD (11%), EU (10,5%), Japan (6,2%), Singapur (3,9%), Hong Kong (3,8%), Indiju (2,1%) i Brazil (2,0%).A kad je riječ o uvozu, prošle je godine Južna Koreja uvezla robe u vrijednosti oko 305 milijardi eura, najviše iz Kine (19%), Japana (17%), SAD-a (10,6%), Europske unije (8,9 %), Saudijske Arabije (5,2 %), Australije (5,1%), Singapura (3,9%), Indonezije (3,4%), UAE-a (2,5%), Katara (2,2%) i Kuvajta (2,1%). Najvažniji su, dakle, gospodarski partneri Južne Koreje Kina, Japan, SAD i EU, koji sudjeluju sa 56,5 posto u južnokorejskoj robnoj razmjeni. Prema podacima časopisa Solutions iz listopada, u Kini je bilo najviše naručeno brodova (2396) i najveće nosivosti (159 mil. tona), zatim u Južnoj Koreji (1115; 121 mil. tona), Japanu (911; 64 mil. tona) i na Filipinima (89; 10 mil. tona).

Prosječna nosivost naručenog broda u Kini iznosila je oko 66 tisuća tona, u Južnoj Koreji oko 104 tisuće tona, u Japanu oko 70 tisuća i na Filipinima oko 114 tisuća tona. Ako usporedimo prosječne nosivosti naručenih brodova, proizlazi da se najveći brodovi u prosjeku grade na Filipinima, a najmanju u Kini. Najviše brodova za prijevoz rasutih tereta bilo je naručeno u Kini (1332; ukupne nosivosti 111 mil. tona), zatim u Japanu (621; 52 mil. tona), u Južnoj Koreji (375; 35 mil. tona) i na Filipinima (72; 9 mil. tona). Prosječna nosivost naručenog broda za prijevoz rasutih tereta u Kini je iznosila oko 83 tisuće tona, u Južnoj Koreji oko 94 tisuće tona, u Japanu oko 84 tisuće i na Filipinima oko 124 tisuće tona. Ponovno je prosječna nosivost naručenog broda na Filipinima najveća, a najmanja u Kini. Najviše je tankera bilo naručeno u Kini (417; ukupne nosivosti 30 mil. tona), zatim u Južnoj Koreji (402; 49 mil. tona), Japanu (155; 9 mil. tona) i Turskoj (68; 0,5 mil. tona). Prosječna nosivost naručenog tankera u Kini je iznosila oko 71 tisuću tona, u Južnoj Koreji oko 121 tisuću tona, u Japanu oko 59 tisuća tona i u Turskoj oko osam tisuća tona, što znači da se u prosjeku najveći tankeri grade u Južnoj Koreji, a najmanji u Turskoj.

Nosivost novogradnji
Najviše je kontejnerskih brodova bilo naručeno u Južnoj Koreji (322; ukupne nosivosti 35 mil. tona), zatim u Kini (232; 12 mil. tona), na Tajvanu (38; 2.5 mil. tona) i Japanu (13; 10 mil. tona). Prosječna nosivost naručenoga kontejnerskog broda u Južnoj Koreji je iznosila oko 108 tisuća tona, u Kini oko 50 tisuća tona, na Tajvanu oko 66 tisuća tona i u Japanu oko 75 tisuća, što znači da su u prosjeku najveći kontejnerski brodovi naručeni u Južnoj Koreji, a najmanji u Kini. Usporedba Južne Koreje i Kine, kao dviju najjačih brodograđevnih sila na svijetu, najzornija je u sljedećoj činjenici. U kolovozu ove godine Južna Koreja uspjela je osigurati narudžbu vrijednu oko 2,1 milijardu dolara (23 broda ukupne nosivosti oko milijun tona), a Kina 0,5 milijardi dolara (15 brodova ukupne nosivosti oko 0,5 milijuna tona). U prvih osam mjeseci ove godine Južna Koreja dobila je narudžbe u vrijednosti 38 milijardi dolara (278 novogradnji), a Kina 10 milijardi dolara (322 novogradnje). Iz ove kratke analize zaključujemo da se u Južnoj Koreji u prosjeku grade veći i skuplji brodovi, a u Kini manji i jeftiniji.

Rasli uz državnu potporu
Svakog impresioniraju južnokorejski podaci o isporukama brodova. Godine 2005. Južna Koreja isporučila je 326 brodova ukupne bruto tonaže 17,7 milijuna tona, godinu kasnije 377 brodova (18,7 mil.), 2007. već 430 brodova (20,6 mil.), godinu kasnije 524 broda (28,8 mil.), a lani 526 brodova (31,7 mil.).U razdoblju od 2005. do 2010. godine Južna Koreja svake godine isporučivala je više brodova nego godinu ranije, a stalno se povećavala i ukupna bruto tonaža. Usporedba ostalih dvaju brodograđevnih divova (Kine i Japana) s Južnom Korejom u izgradnji brodova pokazuje da su 2005. sva tri brodograđevna diva sudjelovala u ukupnoj svjetskoj izgradnji brodova sa 57 posto (Japan 22%, Kina 20%, J. Koreja 15%), a po bruto tonaži sa 86 posto (J. Koreja 38%, Japan 35%, Kina 14%). Godinu kasnije tri diva ponovno su sagradila 57 posto svih brodova koji čine 85 posto u bruto tonaži izgrađenih brodova. Godine 2007. postotak je u izgrađenim brodovima porastao 2 posto, na 59 posto (Kina 24%, Japan 20%, J. Koreja 15%), a u bruto tonaži ostao je na razini prethodne godine (85%), s tim da se udjel Japana smanjio, a Kine povećao (J. Koreja 36%, Japan 31%, Kina 18%).

Godinu kasnije postotak u izgrađenim brodovima ponovno je porastao i iznosio je 60 posto (Kina 27%, Japan 17%, J. Koreja 16%), a porastao je i postotak u bruto tonaži (2 posto), na 87 posto (J. Koreja 39%, Japan 28%, Kina 21%). Godine 2009. postotak u izgrađenim brodovima triju brodograđevnih divova porastao je na 62 posto (Kina 31%, Japan 16%, J.Koreja 15%), a porastao je i u bruto tonama na 91 posto (J. Koreja 37%, Kina 29%, Japan 25%). Prošle godine tri su brodograđevna diva sudjelovala 67 posto u broju izgrađenih brodova (Kina 38%, Japan 15%, J. Koreja 14%), a 92 posto (Kina 38%, J. Koreja 33%, Japan 21%) u bruto tonaži.Dominacija Kine i Južne Koreje te Japana u brodogradnji danas je više nego uvjerljiva. Te tri države izgrade dvije trećine brodova. Dok po bruto tonaži one zajedno izgrade devet brodova, ostali svijet sagradi samo jedan. Zahvaljujući gospodarskoj politici i državnim potporama, brodogradnje tih triju država postale su divovi.