Brazil, sedma gospodarska sila na svijetu, prošle je godine zabilježila rast od 7,5 posto, a u ovoj godini Ministarstvo financija predviđa porast od 4,5 posto.

Getulio Vargas Foundation, brazilska obrazovna i istraživačka institucija, izašla je sa podatkom kako je tijekom osmogodišnjeg mandata predsjednika Luisa Inacia Lule da Silve od 2003. do 2011. godine 24,5 milijuna Brazilaca službeno prestalo biti siromašno, a 35,5 milijuna spustilo se na najnižu razinu srednje klase, takozvanu C klasu, sa zaradom od 1.100 do 3.900 dolara mjesečno.

Stoga i ne čudi najnoviji podatak kako se sve više Brazilca odlučuje uzeti kredit - prvi put u životu. Međutim, potrošački dug sada raste tako brzo da je u pokušaju da se umanji moguća kreditna eksplozija predsjednica Dilma Rousseff povećala poreze koje potrošači plaćaju na kredite, dok je središnja banka podigla kamatne stope kako bi obeshrabrila potrošnju.

Istodobno, brazilske trgovine potiču kupce na kupnju na rate oglašavajući "Deset rata bez kamata." "Ljudi često ne znaju u što se upuštaju jer nemaju nikakvog iskustva i kulturu upravljanja kreditom", objašnjava strah od kreditnog buma Andrew Frank Storfer, predsjednik Anefaca, udruge financijskih i računovodstvenih manadžera iz Sao Paula.

Na prvi pogled čini se da trgovci prihvaćaju sve rizike uz inflaciju koja raste na 6,5 posto. Međutim, označena cijena u sebi već sadrži strmu kamatnu stopu, tako da veliki lanci zarađuju više kao potrošačko-financijska kuća nego kao trgovina, a njihova dobit odražava svojevrstan bum. Tako je Lojas Americanasu, najvećem brazilskom diskontnom maloprodajnom lancu, u prvom tromjesečju zarada skočila 33 posto, a Heringu, lancu odjeće, tromjesečna je dobit porasla za 74 posto.

Prema središnjoj banci, u proteklih osam godina potrošački kredi porasli su šesterostruko, na 495 milijarde dolara, te sa 24 posto bruto domaćeg proizvoda u 2003., skočili na današnjih 46 posto, a gotovo petina tih kredita automatski se odbija od plaće.

Od 2004. godine, broj kreditnih kartica se utrostručio (159,5 milijuna), a kartice trgovaca na malo gotovo učetverostručio (233,5 milijuna). Prosječna godišnja kamatna stopa na kreditne kartice iznosi nevjerojatnih 238 posto godišnje, dok krediti kod trgovaca dosežu 85 posto, a osobni zajmovi od banaka 47 posto. Ovako visoke kamate obično nude vrlo niske kreditne granice (40 do 400 dolara) i poček bez kamata do datuma dospijeća, što ih čini vrlo popularanim i većina potrošača koristiti ih kako bi kupila nešto unutar mjesečnog proračuna, a onda račun, svaki mjesec, i otplatila u cijelosti.

I dok središnja banka regulira koliko novaca banke moraju imati u pričuvi za pokrivanje rizičnih kredita, one mogu pozajmiti novac po stopama i uvjetima koje žele. Dijelom kao rezultat toga brazilske banke uživaju, u prosjeku, profitnu maržu od 15 posto. Itau Unibanco Holding, najveća nacionalna banka po tržišnoj vrijednosti, samo je pojačala odredbe za loše zajmove, rekavši da očekuje rast neplatiša. Bivši predsjednik da Silva u prosincu je postrožio zahtjeve za bankarske rezerve, a Rousseff ih je gotovo utrostručila na 6,6 posto. No, sve to brojke bitne su jedino ekonomistima, Brazilci koji prvi put mogu podignuti kredit gotovo pa jure u prezaduženost.