Krizom pogođene strane banke neće utjecati na stabilnost domaćih banaka i bankarskog sustava unatoč drastično manjim prihodima i gubicima, stav je Hrvatske udruge banaka (HUB). “Hrvatske banke, bez obzira u čijem su vlasništvu, posluju po hrvatskim zakonima i imaju licenciju od Hrvatske narodne banke, kapital je plaćen u zemlji i ostvaruju svoju dobit u zemlji”, ističe direktor HUB-a Zoran Bohaček prilikom predstavljanja najnovije analize o učincima krize koji se prelijevaju s velikih gospodarstava na ona manja.

Ključni argument Bohačeka jest da je većina dobiti banaka ostala u Hrvatskoj što se u budućnosti ne bi trebalo promijeniti. “Hrvatska je ipak premalo tržište da bi bitnije utjecalo na rezultate bilo koje velike europske grupacije”, zaključuje Bohaček. Inače, domaće su banke već godinama jedne od najprofitabilnijih ulaganja svojih matica. Primjerice, Zagrebačka banka u prvih je šest mjeseci 2008. ostvarila 834 milijuna kuna neto dobiti, 58,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istovremeno je neto dobit matične grupe UniCredita iznosila 3,2 milijarde eura u usporedbi sa 5,4 milijarde eura godine prije. Neto dobit Privredne banke Zagreb u istom razdoblju iznosila je 632 milijuna kuna (+0,4%), dok je Intesa Sanpaolo, većinski vlasnik, ostvarila 9,6 milijardi eura operativne dobiti ili dva posto više nego u istom razdoblju lani. I u Raiffeisen banci situacija je slična; RBA grupa u istom je razdoblju ove godine ostvarila 351 milijun kuna neto dobiti (+40%), dok je banka majka Raiffeisen International razdoblje zaključila sa 565,7 milijuna eura (+40,9%). Aktualna kriza ostavit će dubok trag na institucijama i financijskoj stabilnosti Europske unije, zaključak je HUB-ove analize, a Hrvatska mora pažljivo motriti razvoj događaja jer se uspostavljaju nova pravila igre. Među promjenama koje se očekuju u financijskom svijetu četiri će zasigurno imati trajan učinak na odnos “velikih” i “malih” zemalja unutar Unije. Prije svega čvršća pravila za međunarodnu suradnju bankovnih supervizora u kriznim situacijama te jačanje sustava osiguranja štednje.


Čvršća pravila
Analiza problematizira izdašnu pomoć proračuna krizom pogođenim institucijama što otvara pitanje vođenja optimalne fiskalne politike, te ECB-ovih 5 milijardi eura kredita mađarskoj središnjoj banci kao “povijesni” događaj koji svojim iznosom i brzinom kojom je odobren govori o važnom elementu financijske sigurnosti koju EU pruža državama koje su članice EU, ali još nisu članice eurozone, zaključuje se u analizi. Osvrćući se na proračun za 2009., Bohaček smatra kako je “sad trenutak da se državni proračun pokaže potpuno kredibilnim, ali i da bude donesen u konsenzusu sa stručnjacima i javnošću kako bi strani investitori i rejting agencije shvatile da je Hrvatska odgovorna u vezi s krizom i da će dugoročno osigurati stabilnost”. Smatra da je stabilnosti ključ za percepciju stranih ulagača koji će uvjetovati dotok kapitala i investicija u 2009.