Preko noći građani Hrvatske postali su bogatiji za onoliko koliko ih više nema! Takav zaključak može se izvesti iz preliminiranih rezultata popisa stanovništva koje je jučer prezentirao Državni zavod za statistiku.

Kako smo došli do ovoga? Jednostavnom matematičkom operacijom lako je utvrditi koliko je porastao BDP po stanovniku nakon što je - zasad još neslužbeno - korištenjem nove metodologije u Hrvatskoj "izbrojeno" točno 4,290.612 građana, što je gotovo 150.000 stanovnika manje u odnosu na 2001. godinu. Ukupan BDP podijeljen s brojem stanovnika u ovom "vedrijem" izračunu daje nešto više od dvije i pol tisuće kuna plusa u odnosu na dosadašnju brojku. Gledajući brojke, zaista nam dobro ide. Zapravo, sve bolje. Evo novi primjer, ovaj put čvršće uronjen u stvarnost. U proteklih deset godina na području Hrvatske broj stambenih jedinica (stanovi, kuće, vikendice) povećao se za 376.000, što je za petinu više prema 2001. godini! Idemo dalje. Suhe statističke brojke govore da u državi ima nešto više od 1,9 milijuna stanova za stalno stanovanje. Dakle, kuća i stanova, bez vikendica. Ako se uzme u obzir da je popisano 4,29 milijuna građana i 1,53 milijuna kućanstava, ispada da na tek nešto više od dvoje građana dolazi jedna stambena jedinica, dok je kad se uzmu u obzir i vikendice (2,26 milijuna) i ta brojka premašena. Zapravo ispada da na dva Hrvata ide jedan stan! Više nego respektabilno s obzirom na financijsko okružje u kojem živimo. Ovo nije statistička varka niti metodološka zavrzlama pristigla iz Europske unije. Dakle, ako i ne budemo imali što jesti, bogme ćemo imati gdje stanovati. I to bez obzira na banke.