Europska komisija (EK) blago je snizila procjene rasta gospodarstava eurozone i Europske unije u cjelini za ovu i iduću godinu, pa u 2016. godini sada očekuju da će 19-člano gospodarstvo porasti za 1,6 posto a ono 28 zemalja članica za 1,8 posto, pokazale su u utorak objavljene redovne proljetne prognoze EK. 

Time je ranija procjena, objavljena u sklopu zimskih projekcija EK, za 2016. godinu snižena za 0,1 postotni bod, pokazalo je izvješće. Jednako toliko korigirana je i zimska procjena za 2017. godinu, za koju je sada projiciran rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) eurozone za 1,8 posto a EU-a za 1,9 posto.

"U Europi se očekuje da će gospodarski rast ostati skroman budući da su u ključnim trgovinskim partnerima aktivnosti usporile, a neki su od čimbenika, koji su dosad pružali podršku, počeli slabjeti. Kao rezultat toga, BDP u eurozoni nastavit će rasti po umjerenim stopama u razdoblju od 2015. do 2017. godine", navodi EK u proljetnim projekcijama rasta BDP-a.

Daleko najviše stope rasta u 2016. godini očekuju se u Irskoj, od 4,9 posto, a slijede Rumunjska i Malta, u kojima bi rast BDP-a trebao dosegnuti 4,2 odnosno 4,1 posto. 

Najniže stope rasta u 2016. godini očekuju se u Finskoj, čiji je rast procijenjen na 0,7 posto, dok je Grčka jedina zemlja članica u kojoj se očekuje pad BDP-a, i to u visini 0,3 posto.

"Vrlo popustljiva monetarna politika stvorila je uvjete za jačanje investicija time što je omogućila lakši i jeftiniji pristup financiranju. Očekuje se da će fiskalna politika u eurozoni biti poticajna za rast u ovoj godini", navodi se u projekcijama EK. 

No, kako se dodaje, iako su cijene nafte početkom 2016. ponovno pale i produljile svoju podršku realnom raspoloživom dohotku, snaga te podrške trebala bi postupno slabjeti budući da se cijene nafte oporavljaju. Na sličan način, iako izvozu eurozone i dalje pogoduje prijašnja deprecijacija eura, njegovo jačanje u posljednje vrijeme moglo bi eurozonu učiniti ranjivijom na učinke usporavanja rasta u vanjskom okruženju, napominje se u projekcijama.

"Gospodarski oporavak u Europi se nastavlja, ali globalni je kontekst manje pogodan nego što je bio. Budući rast sve će više ovisiti o prilikama koje stvorimo za sebe same. To znači da bi naše napore na planu strukturalnih reformi trebalo pojačati kako bi se otklonili dugotrajni problemi u mnogim zemljama - visoka razina državnog i privatnog duga, ranjivost financijskog sektora odnosno slabljenje konkurentnosti. Odlučni politički potezi kako bi se reformirala i modernizirala naša gospodarstva jedini je način da se osiguraju snažan i održiv rast, nova radna mjesta i dobri socijalni uvjeti za naše građana", kazao je potpredsjednik EK za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis. 

EK procjenjuje i da će u ovoj godini stopa zaposlenosti u eurozoni porasti za 1,1 posto, a u EU za 1 posto, dok bi stopa nezaposlenosti u eurozoni mogla pasti s lanjskih 10,9 na 10,3 posto u ovoj godini, a EU s lanjskih 9,4 na ovogodišnjih 8,9 posto.