O Europskoj uniji ne treba imati iluzija ni ružičastih vizija nego je bitna cjelovita informacija, kazao je Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma (EMEF) i bivši saborski zastupnik na predstavljanju knjige "Na putu prema Europskoj uniji" Željka Ivančevića, održanom prošloga tjedna u prostorijama Europskoga doma u Zagrebu. "Ova je knjiga jedinstveni primjer kritičkog opisa pridruživanja Hrvatske EU, čija će članica postati za manje od dvije godine", tom je prilikom istaknuo Tadić.

Ivančevićeva je knjiga temeljena na razmatranjima, analizama i člancima o Hrvatskoj i EU u posljednjih sedam godina koje je taj lobist u Bruxellesu i direktor konzultantske tvrtke Fima ECS-Bruxelles objavljivao i u Poslovnom dnevniku. Blerim Reka, prorektor Sveučilišta jugoistočne Europe u Tetovu i bivši veleposlanik Republike Makedonije pri EU u Bruxellesu u predgovoru knjige je napisao da je Ivančevićeva knjiga jedna od prvih i rijetkih u kojoj se na kritički način analizira dosadašnji put integriranja Hrvatske u Europu. "Nakon završnih pregovora Hrvatske i EU i sustavnog praćenja događaja koji su tome prethodili pokušao sam naći odgovor na pitanje je li se sve moglo učiniti bolje, zašto Hrvatska nije postala članicom EU još 2009., kako je u tom poslu djelovala hrvatska diplomacija i mnoge institucije i organizacije. i na kraju što Hrvatsku očekuje kao novu članicu EU", naglašava Ivančević.

Smatra da Hrvatska nakon svih priča, tegoba i teškoća u razdoblju pripreme nije spremna za ulazak u EU, jer, kako kaže, Europa neće riješiti naše probleme koji će naročito biti vidljivi u prvim godinama članstva u EU. To će biti vidljivo po poteškoćama s kojima će se suočiti čak i oni gospodarski sektori i skupine građana koji su i po prijašnjim iskustvima proširenja EU trebali imati najviše koristi od ulaska Hrvatske u EU, piše Ivančević u knjizi. Ivančević upozorava da će ulaskom u EU mnoge tvrtke biti iznenađene a država nespremna. Smatra da hrvatski biznismeni još nisu svjesni da kada Hrvatska uđe u Uniju više se ne bore samo za opstanak na hrvatskom, nego i na tržištu EU. Naglašava i da mnoge naše industrijske grane, od prehrambene industrije do brodogradnje tijekom cijelih pregovora nisu našle ni jednu prigodu da se pozicioniraju u Bruxellesu i da na europski način lobiraju za svoje interese.

Ofenziva konkurencije
Preraspodjela tržišta CEFTA-e
Ivančević upozorava da hrvatska poljoprivreda, seljaci i farmeri u prvim godinama iz fondova EU neće povući ni polovicu mogućih sredstava. "Hrvatska prerađivačka industrija, umjesto da se okoristi otvorenim mogućnostima djelovanja na tržištu EU znatnim dijelom bit će suočena s ofenzivom konkurencije i novom preraspodjelom tržišta u Hrvatskoj ali i tržišta u zemljama CEFTA-e na kojima sada hrvatsko gospodarstvo ima dobre pozicije", piše Ivančević. Navodi i da će se u području prometa i energetike u prvim godinama članstva ti hrvatski sektori tek početi pripremati za ravnopravno djelovanje na tržištu EU.