Sa 19,95 milijardi eura, vanjski dug tvrtki uvećan je na 20,22 milijarde, a uz banke kod kojih stagnira se i smanjenje kod države, na kraju veljače inodug je na razini s kraja 2008. godine. Sa svakom novom objavom porasta vanjskog duga još donedavno u domaćoj su javnosti slijedili upozoravajući komentari, zbog vanjskih neravnoteža i ranjivosti.

Kombinacija globalne financijske krize, velikog tereta servisiranja obveza po inozemnom dugu te potrebe financiranja tekućih deficita (fiskalnog i platnobilančnog) promijenila je i optiku gledanja na kretanje vanjskog duga. U nabrajanju ovogodišnjih rizika za ukupnu ekonomiju kao jedno od važnijih pitanja većinom su se isticale neizvjesnosti vezane uz mogućnost refinanciranja inozemnog duga.

U prvom redu pritom se apostrofirao sektor poduzeća kojemu ove godine obveze po inodug u iznose više od pet milijardi eura. Utoliko je zapravo dobra vijest da se u prva dva mjeseca ove godine inodug sektora poduzeća (statistička kategorija tzv. ostalih sektora) lagano povećao u odnosu na početak godine.
Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, vanjski dug poduzeća na kraju veljače je u odnosu na početak godine povećan za 270 milijuna eura. Taj rast sugerira da prvi kvartal, u cjelini gledano, nije donio veće lomove u refinanciranju inozemnih dugova korporativnog sektora. A upravo su prvi i drugi kvartal u tom pogledu najavljivani kao najteži.

Osim što su u prvom dijelu godine i najveća dospijeća njihovih inodugova, većinom se pretpostavljalo i da će se nakon brojnih i velikih ubrizgavanja likvidnosti centralnih banaka na međunarodnom financijskom tržištu situacija ipak donekle smiriti. Zasad se to pokazuje ispravnom pretpostavkom. U isto vrijeme ukupni inozemni dug Hrvatske potkraj veljače je iznosio 39,22 milijarde eura, čime se zadržao približno na razini s kraja prošle godine.

Osim ukupnog iznosa duga svih sektora, nakon prva dva ovogodišnja mjeseca i inodug banaka je u znaku stagnacije; tijekom siječnja je bio porastao, a potom se u veljači vratio na 10-ak milijardi eura. Sektor države je, pak, na kraju veljače smanjio inozemnu zaduženost, i to za oko pola milijarde eura. To odgovara iznosu dospjelih euroobveznica koje je država refinancirala kroz aranžman s domaćim bankama nakon što im je HNB upravo s tim ciljem oslobodio potrebnu deviznu likvidnost.