Hrvatska je izgradila mrežu modernih autocesta, uništila industriju, broj nezaposlenih i zaduživanje dosegnuli su drastične razmjere, a udio industrije u BDP-u je tek 17 posto, čulo se jučer na skupu koji su, u potrazi za odgovorom treba li Hrvatskoj proizvodnja, organizirali tvrtka AutoZubak i časopis Lider. Industrijska strategija i novi makroekonomski okvir primarna su obveza buduće vlade, upozorio je ekonomist Ljubo Jurčić dodavši da reindustrijalizacija koju zagovara "nisu prljavi dimnjaci, već nove tehnologije". I Pavo Zubak, vlasnik tvrtke AutoZubak, izdvojio je nepostojanje nacionalne gospodarske strategije, ali i loš obrazovni sustav. "Izgubili smo industrijsku tradiciju, generacije su odrasle na preprodaji", kaže Zubak i dodaje da je nakon dvogodišnje potrage kvalitetno obrazovanoga šefa proizvodnje "pronašao" u Končaru."Efikasnija administracija i lakše ishođenje dozvola te manji porezi (na dobit je 10%, PDV je 18%), jeftinija energija, vlada novčano potiče investitore i u godinu dana podijelila je milijardu eura", nizao je Ivan Ergović, vlasnik Nexe grupe, argumente zbog kojih je investirao u Srbiju, a ne u Hrvatsku. "Poduzetnicima treba stabilan sustav, a naše političke elite daju zakone koji su ne samo vrlo promjenljivi već i teško predvidljivi", istaknuo je Damir Vanđelić iz Adris grupe, upozorivši da je godišnji priljev visokoobrazovanoga kadra u Hrvatskoj čak 89 posto manji nego u Sloveniji.

Ne smanji li država poreze gospodarstvu barem 20 posto, zadat će mu završni udarac, ocijenio je predsjednik Uprave Raiffeisen banke Zdravko Adrović naglasivši da zbog novih stopa adekvatnosti kapitala u sljedećih tri do pet godina ne treba očekivati ekspanziju kredita za nove investicije. "Elektrokontakt drži 35 posto svjetskog tržišta i svjedoči da mala Hrvatska može raditi za globalne kupce", ilustrirao je Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave. "U 15 godina deindustrijalizacije prodali smo 50 posto naslijeđa, zarađeno potrošili i zadužili se 40 milijardi eura", upozorio je Ferdelji i prozvao političare da opet ne nude gospodarske, već predizborne programe. Izvoz je imperativ, smatra Ivo Usmiani, prvi čovjek Jadran-Galenskoga laboratorija (JGL). Recept je, kaže, globalni pristup kroz uske niše, u 20 godina JGL je prihod povećao s milijun na 643 mil. kuna. Za svjetski vrijedan inovativni proizvod u koji su uložili desetke milijuna kuna dobili su potporu od 33.000 kuna, iznio je primjer kako država motivira poduzetnike Zdravko Stipetić iz Holdinga Đaković.