Pregovori između MMF-a i Grčke konačno poprimaju neke pozitivne okvire. Kako javlja BBC, očekuje se da bi 50 posto grčkog duga moglo biti otpisano.

Plan također razmatra mogućnost da se poveća veličina otkupnog fonda Eurozone na 2 bilijuna eura. Europske vlade očekuju da će plan biti dovršen u rok od pet do šest tjedana.

Međutim kako smatra urednik poslovne rubrike na BBC Robert Peston, to će pretvaranje teorije u praksu biti vrlo teško i da bi cijena neuspjeha moga dovesti do velike financijske krize, recesije ili još gorih scenarija.

Ulagači nisu dosada bili posebno impresionirani brzinom kojom su se vlade zemalja obračunavale s financijskom krizom. Analitičari tvrde da su potrebna djela a ne riječi, kako bi se spriječila volatilnost tržišta.

Kao dokaz svemu, ponedjeljak su europski indeksi započeli s padom. Cac je tako pao dva posto, dok su FTSE 100 i Dax pali po jedan posto. Ništa bolje performanse nisu bile ni na svjetskim burzama pa je japanski Nikkei indeks pao 2,2 posto, hongkonški Hang Seng 2,4 posto te južnokorejski Kospi 2,6 posto.

Izvješće o planu izbavljenja došlo je nakon redovnog sastanka MMF-a u SAD-u prošli tjedan. Sveukupno se očekuje učetverostručenje iznosa, od prije planiranih 440 milijardi eura za Europski mehanizam za financijsku stabilnost - EFSF. To bi bilo učinjeno na način da se sklopi ugovor koji bi Europskoj središnjoj banci (ECB) dozvolio pozajmljivanje usporedno s upravljanjem fondovima. Glavni rizik pozajmljivanja na sebe bi preuzeo upravo EFSF i to tako da bi pozajmljivao od zemalja koje imaju normalne komercijalne prihode, zemalja poput Italije. Na taj način rizik pozajmljivanja ECB-a bio bi znatno smanjen.

Razmišlja se o produljenju povećanih bilateralnih kreditnih linija koje su pojedine članice za vrijeme krize privremeno stavile na raspolaganje MMF-u. Te su linije u vrijednosti oko 300 milijardi dolara trebale biti ukinute budući da su uvedene u razdoblju financijske krize.

Po drugom modelu novi kreditni aranžmani, čija je vrijednost ove godine udeseterostručena na 573 milijarde dolara, ne bi se smanjili za iznos povećanja kapitala kao što je dogovoreno, već bi se produljili u istom obujmu. U tom bi slučaju MMF-ov kapital ubuduće iznosio oko 1,3 milijarde dolara.

Izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde rekla je: "Naš zajmodavni kapacitet od gotovo 400 milijardi dolara danas se čini dovoljnim ali blijedi u usporedbi s potencijalnim financijskim potrebama ranjivih zemalja i onih koje bi vir krize usisao usput".

"Bit će korisno uskoro raspraviti o potrebama i opcijama za hitne slučajeve", dodala je.

Angela Merkel je pak izjavila kako lideri Eurozone moraju stvoriti svojevrsnu 'zaštitnu ogradu' oko Grčke kako bi se spriječilo kolebanje tržišta i valute i utjecaj istog na ostale europske države. Merkel je, kao glavna osoba u europskom najvećem gospodarstvu, ue u centru pažnje te se svakodnevno dogovara s čelnicima SAD i ostalih vlada oko toga što bi se moglo napraviti kako europska dužnička kriza ne bi prerasla u onu općih i puno ozbiljnijih razmjera. Nadodala je kako je situacija „ ozbiljna" i kako „ne postoji jedno i lagano riješenje".