Baterijski sustavi za pohranu energije se nameću kao nužan alat za upravljanje mrežnim zagušenjima, povećanje sigurnosti opskrbe i učinkovitije korištenje postojeće infrastrukture, pri čemu daljnji razvoj OIE-a u Hrvatskoj više nije moguć bez paralelnog razvoja mreže i tih sustava, istaknuto je na konferenciji Solar Flex Croatia 2026.

Konferenciju su u utorak organizirali Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i SolarPower Europe, a kako je istaknula direktorica OIEH-a Maja Pokrovac, sve zemlje koje proizvode energiju i pohranjuju je na svom teritoriju otporne su na razna geopolitička kretanja.

Poručila je da skladištenje energije nije važno samo za mrežu, već i za industriju, gospodarstvo i građane jer svima "dugoročno omogućava nižu cijenu električne energije".

Uz Njemačku i Italiju, Pokrovac je izdvojila Bugarsku koja je kapacitete baterijske pohrane u jednoj godini povećala za 13 puta, a krenula je i u izgradnju tvornice za baterije, pa bi tako trebala pokrivati oko 15 posto europskih potreba.

Govoreći o europskim trendovima, viši savjetnik za javne politike u SolarPower Europeu Arthur Daemers istaknuo je kako je kombinacija solarne energije i baterija ključna za stabilan i cjenovno održiv sustav. "Solari su već prošlog lipnja bili vodeći izvor električne energije u Europi, ali bez baterija nećemo moći nastaviti taj rast", upozorio je.

Natječaji za sufinanciranje baterijskih sustava

Državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Tanja Radić Lakoš je ocijenila da razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), s posebnim naglaskom na solarnu energiju, otvara ogromne mogućnosti. No, kazala je da to donosi i izazove kako upravljati energijom koja je sve više decentralizirana i ovisi o prirodnim uvjetima.

Upravo zato, kazala je, baterijski sustavi za pohranu energije postaju jedan od ključnih elemenata moderne energetike, pri čemu omogućuju fleksibilnost elektroenergetskog sustava, doprinose stabilnosti mreže te omogućuju učinkovitije korištenje energije proizvedene iz OIE-a. "Na taj način baterije postaju ′most′ - između proizvodnje i potrošnje, inovacija i sigurnosti opskrbe energijom", istaknula je.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen je izvijestio da se na nedavni natječaj uspješno prijavilo 60 poduzetničkih projekata za sufinanciranje baterijskih sustava.

Najavio je i da će ove godine biti objavljen natječaj za koji je iz europskih sredstava osigurano 20 milijuna eura, a putem kojeg će se građanima sufinancirati ugradnja fotonaponskih elektrana, dizalica topline i baterijski sustavi.

Prva studija o baterijskim spremnicima energije u Hrvatskoj

Na konferenciji su predstavljeni i rezultati prve studije o baterijskim spremnicima energije u Hrvatskoj, koju su izradili stručnjaci Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP), na inicijativu OIEH-a, a uz financijsku podršku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Studija pruža cjelovitu sliku o tome gdje u hrvatskoj elektroenergetskoj mreži dolazi do zagušenja, koliki su potrebni kapaciteti baterijskih sustava, definira optimalne lokacije te kakve investicijske i regulatorne promjene mogu potaknuti razvoj tržišta pohrane energije.

Kako su istaknuli organizatori konferencije, analizom su u postojećem stanju identificirane 22 prioritetne lokacije s ukupnim potencijalom do 1700 megavata (MW), dok scenarij do 2030. predviđa oko 350 MW. U scenariju pune integracije obnovljivih izvora potreba raste na više od 1600 MW, uz najveću koncentraciju u Dalmaciji i na riječkom području, naveli su.

Goran Majstrović, voditelj odjela za prijenos i distribuciju energije na EIHP-u i jedan od autora studije, izjavio je da su baterijski spremnici jedna od novih tehnologija koja može pomoći u bržoj i lakšoj realizaciji ciljeva energetske tranzicije i općenito energetske politike.

Pojasnio je da baterije ne mogu u cijelosti zamijeniti mrežu, već mogu pomoći da se premosti razdoblje koje je potrebno da bi se energetska mrežna infrastruktura u cijelosti izgradila.

Velik interes investitora

U Hrvatskoj postoji potreba za takvim tehnologijama, kao i velik interes investitora, no prema njegovim riječima, nedostaje i cjelovit regulatorni okvir, to jest pravila koje uređuju funkcioniranje novih tehnologija u sustavu. Rekao je i da se interes investitora, nažalost, u određenoj mjeri "ne poklapa s lokacijama i snagama".

Kazao je da je studija pokazala da je uloga baterijskih sustava u Hrvatskoj "vrlo obećavajuća", da za njih postoji ekonomska računica, pa tako "nisu potrebni neki posebni poticaji nego je moguće sve prepustiti tržištu".

Majstrović je pojasnio i da postoji nekoliko modela kako baterijski spremnici funkcioniraju, pa tako i kao samostalni objekt, koji kupuje energiju kad je jeftina i prodaje natrag u mrežu kad je skuplja. Drugi model podrazumijeva integraciju sa solarnim ili vjetroparkom, pri čemu se višak proizvodnje koji se trenutno ne može plasirati lokalno pohranjuje te otpušta po potrebi. Treći model uključuje pružanje pomoćnih usluga operatoru sustava, kada on zbog zbog bilo kojeg razloga treba energiju povlačiti ili predavati u sustav kako bi održao pogonske prilike unutar granica, kazao je Majstrović.