Za razliku od velikih europskih banaka, hrvatske banke neće imati problema s prilagodbom Basel III direktivi, koja traži ispunjavanje znatno viših kapitalnih zahtjeva. Kako je hrvatski bankarski sustav iznimno visoko kapitaliziran (daleko iznad međunarodnih i lokalnih kapitalnih zahtjeva), ne treba očekivati šok prilikom uvođenja Basela III. No isto tako ne bi trebalo očekivati oslobađanje novca ili isplatu izvanrednih dividendi, jer je zbog vremenskog horizonta bankama o tome još rano govoriti. Općenito, Basel III unosi nekoliko novosti u bankarsku regulativu, a one su prije svega vezane uz upravljanje likvidnošću i adekvatnost kapitala kreditnih institucija. Vezano uz adekvatnost kapitala, cilj je regulative osnažiti strukturu, odnosno kvalitetu kapitala, te omogućiti regulatorima proaktivno upravljanje kapitaliziranošću sustava tijekom različitih faza ekonomskog ciklusa.

Najnoviji prijedlozi promjena europske bankarske regulative prije svega su usmjereni k sprečavanju nove financijske krize putem strožih uvjeta vezanih uz minimalne zahtjeve o sastavu kapitala, omjere likvidnosti, kao i uz protuciklične mjere, pri čemu će banke morati biti u mogućnosti namaknuti dodatni kapital kako bi osigurale zaštitu svog poslovanja u pogoršanim uvjetima. S obzirom na postupno i dugotrajno uvođenje predviđenih promjena europske bankarske regulative, čija bi implementacija trebala trajati od siječnja 2013. do siječnja 2019. godine, kao i uzimajući u obzir diskrecijska prava nacionalnih regulatora, još je prerano govoriti o konkretnim utjecajima predviđenih promjena na poslovanje banaka u Hrvatskoj, poručili su iz četiriju banaka koje su sudjelovale u istraživanju Business.hr-a. Isto tako, te se četiri banke (PBZ, Erste, RBA i Hypo) slažu da im Basel III neće pokvariti planove ili utjecati na poslovanje.

Hypo Alpe-Adria banka primjerice ima adekvatnost kapitala od 29,33 posto (prema podacima za ožujak 2011.), što je 53,3 posto više od prosjeka hrvatskoga bankarskog sustava. Zbog Basela glave ne razbijaju ni u PBZ-u, niti ih brine prilagodba novim pravilima o upravljanju likvidnošću. Naime, regulativa unosi nove standarde i indikatore likvidnosti u kratkom i dugom roku, pri čemu je bankama ostavljeno dovoljno dugo prijelazno razdoblje za prilagodbu poslovanja. PBZ očekuje te promjene, ali s obzirom na postojeće visoke standarde upravljanja likvidnošću (interne i regulatorne) te dovoljno dugo prijelazno razdoblje, banka je anticipirala te izmjene i ne očekuje teškoće s usklađenjem svoga poslovanja s novim pravilima. U Raiffeisenu nisi radili posebne analize vezane uz Basel budući da je kapitaliziranost znatno iznad krajnjih zahtjeva nove regulacije. Isti je slučaj i sa zahtjevom za održavanje minimalne likvidnosti banaka, poručuju iz RBA.

Sve zahtjeva Basela III ispunjava i Erste, u kojemu smatraju da nove smjernice neće utjecati na operativno poslovanje banaka. Stroži uvjeti vezani uz minimalne zahtjeve o sastavu kapitala indirektno potiču banke na zadržavanje što većeg dijela dobiti, što bi se u konačnici moglo odraziti na politiku isplate dividendi. Poslovanje Erste banke i dalje će se odvijati sukladno uobičajenim procedurama i ne očekujemo nikakve promjene u tome segmentu. Također, s obzirom na zadovoljavajuću strukturu kapitala, ne očekujemo promjene ni u dosad uvriježenim procedurama isplate dividendi, odnosno raspodjele dobiti, poručili su iz Erstea.