Kad se podvuče crta ispod bankarskog poslovanja u prvoj polovici godine, jasno je da bankari ni inozemni vlasnici domaćih banaka nemaju puno razloga za zadovoljstvo. Neto dobit od 1,7 milijardi kuna u prvoj polovici godine manja je za 400 milijuna kuna ili 15,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju najnoviji Hrvatske narodne banke (HNB). Pogleda li se struktura prihoda, vidljivo je da su banke u šest ovogodišnjih mjeseci ubrale 10,9 milijardi kuna kamata, što je tri posto više nego lani. Ipak kamatni troškovi porasli su daleko više, i to za čak 17,3 posto, što znači da su klijentima banke isplatile 5,6 milijardi kuna kamata na štednju. Konačni neto rezultat od kamata je razočarao: sa 5,3 milijarde kuna zarade od kamata banke su zabilježile 8,7 posto lošiji rezultat nego krajem lipnja prošle godine.

Rezervacije neznatno veće

U silaznom su trendu i nekamatni prihodi; opća štednja i razduživanje ključnih sektora smanjilo je za 2,7 posto zaradu na provizijama i naknadama od kojih su banke ubrale 1,42 milijarde kuna. Dobri rezultati od 1,2 milijarde kuna s druge strane ostvareni su u segmentu trgovanja, što je za 17,2 posto bolje nego u prošloj godini. Vrijedi zabilježiti da su, prema podacima HNB-a, rezervacije za gubitke banaka krajem lipnja tek neznatno povećane za 2,7 posto čime su dosegnule razinu od 1,7 milijardi kuna. Ta će brojka očekivano, s rastom loših kredita i kvarenjem portfelja, dodatno porasti u drugoj polovici godine jer i sama središnja banka očekuje rast udjela nenaplativih kredita iznad 15 posto. I dok je polugodišnja dobit u padu, razina kapitaliziranosti domaćega bankarskog sektora više je nego na solidnim razinama. Upravo jednako koliko je pala dobit, za toliko je veća kapitalna zaštita: dionički kapital premašio je 34 milijarde kuna što je za 4,6 milijardi kuna više nego u istom razdoblju prošle godine.Time su polugodišnji rezultati banaka i službeno potvrdili ono što su bankari poručili u posljednjoj analizi Hrvatske udruge banaka (HUB). Prosječna kapitaliziranost bankarskog sustava veća je od 20 posto što je solidna garancija stabilnosti dogodi li se potencijalno novi val krize. No, pogoršanje trendova u gospodarstvu, posebno relativno pesimistične prognoze o daljnjem padu ekonomske aktivnosti u narednih dvije godine što se sve češće čuje, ne daju puno razloga za optimizam bankara.

Averzija prema riziku

S daljnjim padom BDP-a i velikom nezaposlenošću, nastavit će se trendovi razduživanja stanovništva, povlačenja depozita tvrtki koje se bore s nelikvidnošću što znači daljnju stagnaciju kreditiranja i averziju prema riziku svih uključenih u bankarski biznis. Bez gospodarskog rasta i novog kreditiranja, uz daljnje pogoršavanje kreditnog portfelja, kao manjak prostora za štednju, pred bankama je još teža polovca godine.