Vlada je na posljednjoj sjednici predložila izmjene zakona o skladišnici kako bi taj dokument postao valjani instrument osiguranja kredita u poslovnim bankama. Prema prvim reakcijama banaka, čini se da su time ispunjeni uvjeti da profunkcionira sustav skladišnice. Banke smo pitali jesu li donesene izmjene u skladu s onim što su predstavnici banaka potkraj srpnja tražili na sastanku s ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem. Odgovor je u petak stigao iz Erste i Raiffeisen banke.

Iz Erste banke poručuju da su spremni koristiti skladišnice kao redoviti instrument osiguranja nakon što izmjene i dopune Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje stupe na snagu. Iz RBA također pozdravljaju izmjene zakona o skladišnici, ali i poručuju da se odobravanja kredita u RBA odvija sukladno kreditnoj politici, koja uključuje i provjeru boniteta potencijalnoga kreditoprimca i procjenu osiguranja. U skladu s time banka je spremna, kao i dosad, razmotriti svaki zahtjev za financiranje, uključujući i zahtjeve poljoprivrednika za financiranje žetve, stoji u odgovoru RBA.

Predložene izmjene zakona donose se po hitnom postupku jer, kako stoji u dokumentu Vlade, nadležno je ministarstvo postiglo dogovor s bankama koje će u idućem razdoblju osigurati obrtna sredstva i kreditne linije poljoprivrednicima za financiranje iduće sjetve. Zakon o skladišnici donesen je još prije dvije godine, ali su, primjerice, prošle godine izdane skladišnice korištene kao kolateral za osiguranje kredita samo u Hrvatskoj poštanskoj banci jer ostale banke skladišnicu nisu prihvaćale kao valjani jamstveni instrument. Svrha je skladišnice da seljak svoju robu može pohraniti u licenciranom silosu i da mu izdani dokument - skladišnica posluži kao jamstvo u banci. Na taj način seljak može doći do novca za financiranje nove proizvodnje i prije nego što je prodao svoj uskladišteni urod za koji čeka povoljniju cijenu.

Na sastanku s ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem potkraj srpnja predstavnici desetak banaka tražili su određene izmjene zakona jer je, prema njihovu objašnjenju, teško brzo ostvariti financiranje na temelju skladišnice pri njezinoj masovnoj upotrebi. Bankari su tada kazali da je problem u tome što skladišnica dosad nije funkcionirala kao klasični vrijednosni papir, već se kao instrument osiguranja mogla aktivirati tek putem ovrhe. Stoga su tražili izmjene zakona kako bi skladišnica postala redoviti instrument osiguranja.