Banke su značajno smanjile kreditne aktivnosti u Bosni i Hercegovini o čemu govori podatak da je kreditni rast u srpnju smanjen s nekadašnjih 27 na svega četiri posto, a sredstva su preko obavezne rezerve dosegnula čak 817,8 milijuna eura.

U jeku financijske krize iz banka je povučeno 408,9 milijuna eura, ali je odmah poslije toga 102,2 milijuna eura vraćeno. Tako su do kraja srpnja ukupni depoziti iznosili 6,1 milijardi eura i za oko 67,4 milijuna eura su veći u odnosu na kraj 2008. godine. Također, od početka godine depoziti stanovništva su povećani za 59,2 milijuna eura i sada iznose 2,6 milijardi eura, pišu Nezavisne.

Usprkos tome što je Centralna banka BiH intervenirala tri puta oslobađanjem sredstava iz obaveznih rezervi, bankarski sektor ostao je suzdržan u kreditnim aktivnostima, pa je iznos preko obavezne rezerve dostigao rekordnu vrijednost od 817,8 milijuna eura.

Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, smatra da je najgori period krize završen izrazivši očekivanje da bi bolji dani za BiH mogli doći krajem ove i tokom naredne godine. Međutim, budući da je kriza u BiH kasnije došla, Kozarić ocjenjuje da će i oporavak u toj zemlji doći kasnije. Pritom upućuje na zaključke Grupe 20 i upozorenja analitičara da će na globalnoj razini tek iduća godina biti godina oporavka, a jači rast predviđa se tek 2011. godine.

"Kriza je šansa i mnoga manja poduzeća već su se prestrojila i pronašla nova tržišta. Također, jača potražnja za metalima, pa velike bazne kompanije kao što su Aluminij, ArcelorMittal i Tvornica cementa Kakanj bilježe veću proizvodnju. To su ohrabrujući znakovi oporavka", obrazložio je Kozarić.

Kozarić naglašava da je izuzetno važno što je u Beču sa šest banaka majki koje posluju i u BiH postignut dogovor da ostanu na razini kapitalizacije od 31. prosinca 2008. godine i da nastave kreditne aktivnosti, kao i kreditni aranžman s MMF-om koji omogućava vladama da pokriju deficite zbog pada javnih prihoda od 16 posto na razini BiH.