Dok su pojedine europske banke primorane otpisati dugove zbog globalne financijske krize, njihove banke kćeri u Hrvatskoj nemaju problema u poslovanju. Njihova dobit raste već niz godina, baš kako rastu i plasmani kredita građanima. Razlog je jednostavan i nalazi se u tome da kamate u zemljama zapadne Europe više ne mogu rasti po velikim stopama, dok na tržištima zemalja s područja istočne Europe one još imaju određeni potencijal rasta.

Austrijske banke su zbog sloma hipotekarnog tržišta u Americi i financijske krize koja je nakon toga uslijedila pretrpjele štetu višu od milijardu eura. S druge strane, Raiffeisen banka u Hrvatskoj je prošle godine ostvarila dobit od 509 milijuna kuna ili 1,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Volksbanka je ostvarila čak 141 posto veću dobit, dok je Erste&Steiermarkische banka ostvarila prošle godine najbolji rezultat do sada povećanjem svoje neto dobiti za 47,1 posto. Ovi podaci građanima bi trebali pružiti dodatno povjerenje u hrvatski bankarski sustav, pa iako kamate na kredite rastu, ne treba zaboraviti na činjenicu da rastu i kamate na štednju. Ovdje je bitno napomenuti i da država građanima osigurava štedne uloge, i to do iznosa od 400.000 kuna.

Inače, krediti stanovništvu u Hrvatskoj već su premašili 120 milijardi kuna, pa prosječna obitelj trenutačno duguje 96.128 kuna, a svaki zaposleni 77.214 kuna. Sve skuplji život tako će dodatno u minuse baciti ionako prezadužene hrvatske građane. Iskorišteni minusi poračunima samo su od početka godine povećani za 27 posto, a nedopuštena prekoračenja oko 13 posto. Na udaru bi se mogli naći stambeni krediti jer su kamate na kartice i minuse već ionako povećane do maksimuma.

Rast kamata primjerice sa šest na osam posto na stambenom kreditu od 100.000 eura uz otplatu na 20 godina povećava mjesečnu ratu za više od 80 eura. Obitelj koja trenutačno plaća 667 eura tako bi morala plaćati mjesečnu ratu kredita od 751 euro. Odluče li banke ove zime povećati kamate na stambene kredite, iznos od pet milijardi kuna novih dugova hrvatskih građana mogao bi se dodatno povećati. S druge strane, većina banaka odlučila je povećati i kamate na štednju pa tako već nekoliko tjedana traju razne akcije. Akcijske kamate do kraja tekuće godine nisu propustili ponuditi ni u Raiffeisen banci, i to na štednju u eurima.

Primjerice, za štedne uloge od 1000 do 25.000 eura fiksna kamatna stopa kreće se od 3,5 do 5,75 posto za oročenje dulje od jednog mjeseca, odnosno godinu dana. Na iznose veće od 25.000 eura kamatna stopa penje se i do 6,25 posto. Povoljnu kamatu od 5,25 do 5,60 posto za kune i od 3,85 do 4 posto za eure nudi i RBA štednja Plus s bonusom do 20 posto. Na jednokratnu uplatu od 20.000 kuna moguće je nakon pet godina zaraditi i 27.520 kuna.

Erste banka svojim klijentima ponudila je i do 22 posto veće kamate na nove depoziteZagrebačka banka, najveća na domaćem tržištu, do kraja godine ima akciju Posebne ponude oročene štednje. Ovisno je li riječ o klasičnoj i/ili rentnoj varijanti kunske ili štednje u eurima u razdoblju od tri mjeseca do tri godine, kamate iznose i do 6,2 posto za kune, odnosno 5,5 za eure. Ovisno o roku i iznosu, kamate na štednju u stranoj valuti kreću se od 3 do 5,5 posto.

U Privrednoj banci Zagreb ističu svoju PBZ Kuna plus štednju koju se može ugovoriti uz kamatnu stopu do 5,60 posto i više, ovisno o iznosu i roku oročenja. U slučaju promjenjive kamate, a ovisno o broju uslugakoje klijent koristi u banci, redovna kamatna stopa se automatski uvećava i do 10 posto.

Erste banka, treća najveća, ponudila je do 22 posto veće kamate na nove depozite svojim klijentima. Onima bez tog statusa, nove kamate porasle su 15%. Primjerice, kamatne stope na štednju u kunama oročenu na rok dulji od jednog mjeseca narasle su sa 3,8 na 4,64 %, a na sredstva oročena na više od godinu dana banka će isplatiti 6,1% umjesto dosadašnjih 5%, pri čemu je svejedno je li riječ o promjenjivoj ili fiksnoj kamatnoj stopi.