U svakoj trećoj zemlji EMEA regije (Europa, Bliski Istok i Afrika) predviđeno je daljnje smanjenje krize tijekom slijedećih 6 mjeseci te stabilizacija stope prinosa („yield“), objavio je Colliers International.

U zapadnoj Europi se za sada stopa prinosa na uredskim prostorima nalazi između 5 i 6,5 posto, pri čemu Austrija, Njemačka i Švicarska bilježe stopu ispod 5 posto, a u Baltičkim zemljama, Rusiji i Ukrajini najkvalitetnije nekretnine ostaju na stopama prinosa od 10 i više posto.

U zadnje dvije godine, u prvoj polovici 2009. sveukupna vrijednost investicija zemalja EMEA-e bila je na najnižoj vrijednosti (oko 60 posto niži nego u prvoj polovici 2008), a dvije trećine ispitanih zemalja očekuje povećanje u drugoj polovici 2009.

Ograničena dostupnost kredita, zajedno sa strožim uvjetima banaka koje daju kredite, i dalje nastavljaju utjecati na brzinu oporavka. „Colliersova izvješća koja obuhvaćaju cijelu EMEA regiju pokazuju da je odnos vrijednosti kredita prema procijenjenoj vrijednosti nekretnine ispod 60 posto od prosjeka, u odnosu na visokih 80 posto i više u 2007.“, rekla je koordinator Odjela za istraživanje Coliersa za EMEA Kate Lawler.

Privatni investitori su najaktivniji kupci u cijeloj regiji, dok institucionalni investitori biraju svoje ciljeve uz znatno povećan oprez. Izuzetak je centar Londona, gdje se u tekućoj godini do sada zabilježila 91 kupoprodaja sa 80 različitih kupaca iz cijelog svijeta. Nastavlja se trend fokusa prema lokalnim tržištima u odnosu prema međunarodnim transakcijama, dok većinu aktivnosti u mnogim zemljama predvode domaći investitori.

Ipak, trend bi se mogao promijeniti. „Austrijski, britanski, nizozemski i naročito njemački investitori se ubrzano okreću ka međunarodnim kupovinama. Ti investitori su zaduženi za velik dio aktivnosti u srednjoj i istočnoj Europi,“ rekao je izvršni direktor Colliersovog ureda u Nizozemskoj Jos Schüssel te dodao kako očekuje „da se investitori iz SAD, Kanade, zemalja azijsko-pacifičke regije ponovno aktiviraju na tržištu u sljedećoj godini. Osim toga, s novim propisima koji dozvoljavaju kineskim tvrtkama da investiraju izravno u komercijalne nekretnine, predviđamo povećanje interesa iz ovog dijela svijeta, posebno za atraktivne lokacije.“

Sa sve učestalijim pozitivnim gospodarskim vijestima, zajedno sa vijestima o izlasku gospodarstva Francuske, Njemačke i Velike Britanije iz recesije, komercijalne nekretnine se vraćaju na tržište kao značajna ulagačka prilika. Međutim, za očekivati je tek polagano povećanje aktivnosti ulaganja u regiji kao cjelini, uz moguće daljnje iznimke od općeg pravila.

U kontekstu istraživanja trendova EMEA tržišta, osvrt na investicijsko tržište Hrvatske dao je Tomislav Perović, direktor Colliers International Hrvatska, koji je naglasio da je „stabilizacija i rast cijena najjačih europskih tržišta pretpostavka mogućnosti oporavka investicijskog tržišta u Hrvatskoj“. Dok cijene na razvijenim tržištima ne počnu rasti, interesa za širenje ulaganja na „tržišta u razvoju“ poput Hrvatske neće biti, rekao je Perović te dodao kako Hrvatska sama nema dovoljan broj niti kapacitet investitora da sama pokrene investicijski ciklus, a samo tržište je izrazito malo u odnosu na mnoga druga tržišta, morati ćemo pričekati još dosta vremena prije nego što ponovno oživi interes sa razvijenih tržišta za ulaganja u Hrvatsku.

„Oporavak njemačkog i engleskog, kao tržišta najvećeg interesa za Hrvatsku, se nadzire, no njihove međunarodne kupovine će prvotno biti okrenuti tržištima na kojima su poslovali, prije nego se okrenu novim tržištima. Sa druge strane, karte su promiješane kroz proteklih godinu i pol, tako da možemo očekivati i neke nove sudionike na tržištu“, smatra Perović.

„Nastavak pregovora Hrvatske i njezinim skorim ulaskom u EU odaslat će se poruka ulagačima o stabilizaciji, uređenosti i potencijalu investicija u Hrvatsku. Ta činjenica, uz neophodno potrebnu definiciju hrvatske strategije i razvitka poticaja ulaganja, potencijalno će otvoriti interes stranih ulagača i potaknuti strane investicije u Hrvatskoj“, smatra direktorica Colliersa u Hrvatskoj Vedrana Likan.