- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, očekuje se smanjenje...
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, ponajviš...
- 14.05.2024 Strana ulaganja u Njemačkoj na novoj rekordnoj razini
- 14.05.2024 U Podravci dosad najveća sadnja povrća i sjetva kukuruza
- 14.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Oprez na burzama, čeka se izvješće o i...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 14.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom obilježili fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 13.05.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidnija
- 16.05.2024 Cijene nafte stabilne zbog pada zaliha i sporije inflacije u SAD-u
- 16.05.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi blago pali
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimatske promjene
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Kini
- 16.05.2024 Statkraft preuzima portfelj projekata Neoena u Hrvatskoj
- 16.05.2024 Njemačka zamrznula 3,9 milijardi eura ruske imovine
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatnih stopa
EKONOMIJAObjavljeno: 12.11.2010
Banke moraju uložiti 100 mlrd. kn u poljoprivredu
Podijeli sadržaj: | ||||
Hrvatska potpuno zanemaruje resurse na kojima može temeljiti rast i razvoj iako proizvodnja poljoprivrednih proizvoda i hrane može podržati naš razvoj i povećati bogatstvo. Domaće tržište u 2009. potrošilo je oko 17,6 milijardi kuna poljoprivrednih proizvoda, od toga iz uvoza 5,5 milijardi ili 31,2%. Europska poljoprivredna politika tržišne odnose uređuje tako da uvoznih proizvoda iz trećih država na tržištu EU ne smije biti više od 8%. S druge strane službeni podaci o potrošnji prehrambenih proizvoda velika su zagonetka, procjene spominju 32 milijarde kuna, u tome je uvoz 10 milijardi ili 32%. Da se i u nas 8% potrošnje podmiruje iz uvoza, to bi iznosilo oko 3,4 milijarde kuna i ne bi donosilo realan gubitak od 7,6 milijardi.
Proizvodnja može rasti
Unatoč stanju u poljoprivredi i prehrambenoj industriji ne može se tvrditi da su hrvatska poljoprivreda i proizvodnja hrane u krizi. Samo na račun sadašnje potrošnje domaćeg tržišta proizvodnju možemo povećati 30%, a na račun očekivanog rasta više od 100%. Međutim, naša poljoprivreda, osim na manjem dijelu nekadašnjega kombinatskog zemljišta (što je preostalo od nepotističkoga grabeža), u postojećim uvjetima nije pogodna za intenzivnu poljoprivredu. Treba izmijeniti strukturu poljoprivrede prema suvremenim zahtjevima proizvodnje kako bi se na imanjima mogla primijeniti suvremena znanstvena i tehnološka dostignuća. Treba voditi računa i o razlici u veličini imanja za mediteransku, kontinentalno-europsku i brdsko-planinsku poljoprivredu. Treba im prilagoditi veličinu imanja bez obzira na vlasništvo poljoprivrednog zemljišta jer, primjerice, u Italiji 40% poljoprivrednog zemljišta koje se obrađuje nije vlasništvo onoga tko ga obrađuje. Investiranje u izmjenu poljoprivredne strukture i opremanje imanja bankarski je posao, a treba angažirati ne manje od 100 milijardi kuna. Ta investicija u potpunosti bi vratila kapital u roku pet-šest godina. Država prethodno mora svojim mjerama stvoriti uvjete i prisiliti postojeće vlasnike i korisnike poljoprivrednog zemljišta na optimalno korištenje i time osigurati da 30-ak tisuća obitelji može organizirati imanja koja će biti konkurentna nakon ulaska u EU. Poljoprivreda je deficitarna i s obrtnim kapitalom. Ocjenjujem da obrtni kapital treba biti do visine izravnih troškova, oko 2000 eura za hektar obrađenog zemljišta, kao u Njemačkoj. I investicijski i obrtni kapital smije imati kamatnu stopu veću za 1-1,5 indeksni poen od kamate po kojoj Hrvatska narodna banka daje kapital poslovnim bankama.
Plaćanje za prenamjenu
Ako je posljednjih 20 godina bilo novca za financiranje uvoza koji je isisao više od 100 milijardi kuna i ako su isplaćivani poticaji, onda novca ima. Da je taj novac potrošen u poljoprivredi u sektoru hrane, imali bismo više od 20 milijardi kuna dodatne vrijednosti godišnje. Reforma vlasničkih odnosa zahtjevniji je posao i mora se ubrzati. Prvo treba donijeti odluku da osim po specijalnom postupku ministarstava i Sabora poljoprivrednom zemljištu ne može biti promijenjena namjena korištenja. Potom Vlada mora propisati visinu poljoprivredne rente, pri čemu visinu rente određuje vrijednost zemljišta. Treće, ako se dopusti prenamjena u građevinsko, turističko ili sportsko zemljište, razlika u cijeni plaća se u državni ili lokalni proračun. Vlasnici koji ne obrađuju oranice više ne mogu računati na špekulativnu zaradu i ne bi imali interes držati ih neobrađene. Treba donijeti i propis kojim se zainteresiranim gospodarstvima daje koncesija na 30 godina na poljoprivredno zemljište koje vlasnik ne obrađuje, a korisnik će vlasniku plaćati rentu. Države s uređenom poljoprivrednom politikom vode zemljišnu politiku kroz Ministarstvo poljoprivrede. U nas politiku raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem kroje općine, gradovi i županije, kojih ima 570, a toliko je i zemljišnih politika i političkih pogodbi. Ostaje nam težak put u novu poljoprivrednu reformu jer su dosadašnje reforme dovele do toga da obrađujemo manje od 50% površina nego smo ih obrađivali. Nastaviti tim putem neprihvatljivo je i neodgovorno.
Proizvodnja može rasti
Unatoč stanju u poljoprivredi i prehrambenoj industriji ne može se tvrditi da su hrvatska poljoprivreda i proizvodnja hrane u krizi. Samo na račun sadašnje potrošnje domaćeg tržišta proizvodnju možemo povećati 30%, a na račun očekivanog rasta više od 100%. Međutim, naša poljoprivreda, osim na manjem dijelu nekadašnjega kombinatskog zemljišta (što je preostalo od nepotističkoga grabeža), u postojećim uvjetima nije pogodna za intenzivnu poljoprivredu. Treba izmijeniti strukturu poljoprivrede prema suvremenim zahtjevima proizvodnje kako bi se na imanjima mogla primijeniti suvremena znanstvena i tehnološka dostignuća. Treba voditi računa i o razlici u veličini imanja za mediteransku, kontinentalno-europsku i brdsko-planinsku poljoprivredu. Treba im prilagoditi veličinu imanja bez obzira na vlasništvo poljoprivrednog zemljišta jer, primjerice, u Italiji 40% poljoprivrednog zemljišta koje se obrađuje nije vlasništvo onoga tko ga obrađuje. Investiranje u izmjenu poljoprivredne strukture i opremanje imanja bankarski je posao, a treba angažirati ne manje od 100 milijardi kuna. Ta investicija u potpunosti bi vratila kapital u roku pet-šest godina. Država prethodno mora svojim mjerama stvoriti uvjete i prisiliti postojeće vlasnike i korisnike poljoprivrednog zemljišta na optimalno korištenje i time osigurati da 30-ak tisuća obitelji može organizirati imanja koja će biti konkurentna nakon ulaska u EU. Poljoprivreda je deficitarna i s obrtnim kapitalom. Ocjenjujem da obrtni kapital treba biti do visine izravnih troškova, oko 2000 eura za hektar obrađenog zemljišta, kao u Njemačkoj. I investicijski i obrtni kapital smije imati kamatnu stopu veću za 1-1,5 indeksni poen od kamate po kojoj Hrvatska narodna banka daje kapital poslovnim bankama.
Plaćanje za prenamjenu
Ako je posljednjih 20 godina bilo novca za financiranje uvoza koji je isisao više od 100 milijardi kuna i ako su isplaćivani poticaji, onda novca ima. Da je taj novac potrošen u poljoprivredi u sektoru hrane, imali bismo više od 20 milijardi kuna dodatne vrijednosti godišnje. Reforma vlasničkih odnosa zahtjevniji je posao i mora se ubrzati. Prvo treba donijeti odluku da osim po specijalnom postupku ministarstava i Sabora poljoprivrednom zemljištu ne može biti promijenjena namjena korištenja. Potom Vlada mora propisati visinu poljoprivredne rente, pri čemu visinu rente određuje vrijednost zemljišta. Treće, ako se dopusti prenamjena u građevinsko, turističko ili sportsko zemljište, razlika u cijeni plaća se u državni ili lokalni proračun. Vlasnici koji ne obrađuju oranice više ne mogu računati na špekulativnu zaradu i ne bi imali interes držati ih neobrađene. Treba donijeti i propis kojim se zainteresiranim gospodarstvima daje koncesija na 30 godina na poljoprivredno zemljište koje vlasnik ne obrađuje, a korisnik će vlasniku plaćati rentu. Države s uređenom poljoprivrednom politikom vode zemljišnu politiku kroz Ministarstvo poljoprivrede. U nas politiku raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem kroje općine, gradovi i županije, kojih ima 570, a toliko je i zemljišnih politika i političkih pogodbi. Ostaje nam težak put u novu poljoprivrednu reformu jer su dosadašnje reforme dovele do toga da obrađujemo manje od 50% površina nego smo ih obrađivali. Nastaviti tim putem neprihvatljivo je i neodgovorno.
Izvor: poslovni.hr
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, očekuje se smanjenje...
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, ponajviš...
- 14.05.2024 Strana ulaganja u Njemačkoj na novoj rekordnoj razini
- 14.05.2024 U Podravci dosad najveća sadnja povrća i sjetva kukuruza
- 14.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Oprez na burzama, čeka se izvješće o i...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 14.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom obilježili fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 13.05.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidnija
- 16.05.2024 Cijene nafte stabilne zbog pada zaliha i sporije inflacije u SAD-u
- 16.05.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi blago pali
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimatske promjene
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Kini
- 16.05.2024 Statkraft preuzima portfelj projekata Neoena u Hrvatskoj
- 16.05.2024 Njemačka zamrznula 3,9 milijardi eura ruske imovine
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatnih stopa
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 16.05. 16:00 | 2822,34 | 6,09 |
0,22 |
|
CROBEX10* | 16.05. 15:53 | 1705,85 | 1,01 |
0,06 |
|
CROBEX10tr* | 16.05. 15:53 | 1881,98 | 1,10 |
0,06 |
|
ADRIAprime* | 16.05. 16:00 | 1934,50 | 3,59 |
0,19 |
|
CROBISTR* | 16.05. 16:31 | 174,0743 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 16.05. 16:31 | 96,4548 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ZABA | 17,60 € |
1,44% |
171.004,00 € |
ERNT | 207,00 € |
0,00% |
78.442,00 € |
ADPL | 13,00 € |
0,00% |
68.689,45 € |
KOEI | 262,00 € |
0,77% |
67.098,00 € |
RIVP | 5,14 € |
1,18% |
44.363,58 € |
ADRS2 | 60,80 € |
-0,98% |
43.085,40 € |
PLAG | 360,00 € |
-2,17% |
41.232,00 € |
PODR | 158,00 € |
0,00% |
34.604,00 € |
HT | 30,50 € |
-1,61% |
31.328,60 € |
7BET | 14,26 € |
-0,35% |
30.872,94 € |
Redovni dionički promet: | 823.170,82 € |
Redovni obveznički promet: | 30.498,80 € |
Sveukupni promet: | 853.669,62 € |