Teza da u hrvatskom bankarstvu nastupa trend laganog smanjenja kamatnih prihoda i rast udjela nekamatnih prihoda, koja se mogla čuti posljednjih godina, potpuno je promašena. Svježi tromjesečni rezultati poslovanja banaka ne samo da su demantirali tu mogućnost, nego su pokazali enorman rast kamatnih prihoda banaka.

U Zagrebačkoj je banci neto kamatni prihod rastao 19,7%, na 757 milijuna kuna, što je čak 124 milijuna kuna više nego u prva tri mjeseca prošle godine. Istodobno su im se prihodi od naknada i provizija smanjili 6,5%, na 210,8 milijuna kuna, što je 14 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani. U PBZ-u se kvartalni neto kamatni prihod povećao solidnih 17,1%, sa lanjskih 492,37 milijuna kuna na 541,2 milijuna kuna. Pozitivna je razlika 48,83 milijuna kuna. No, s obzirom da im je ukupan prihod od kamata rastao svega 3,3 posto, na 873,6 milijuna kuna, uzroci povećanja neto kamatnih prihoda leže u smanjenju kamatnih troškova, što se ponajprije odnosi na kamate na depozite. Istodobno, PBZ-u su rasli i prihodi od naknada i provizija 5,2%, na 119,1 milijun kuna i viši su nego lani 5,2 milijuna kuna.

U Erste banci neto kamatni prihod rastao je 15,5 posto, sa 362,10 milijuna kuna u prva tri mjeseca 2010. na 418,06 milijuna kuna prvog tromjesečja 2011. Razlika je 55,96 milijuna kuna. Prihodi od naknada i provizija, koji bi teoretski i njima trebali rasti, pali su za 13,77 milijuna kuna, na 66,72 milijuna kuna. Ništa drukčije nije ni u malim bankama; u HPB-u je ta vrsta nekamatnih prihoda u prvom kvartalu niža 4,7 milijuna kuna i iznosi 45,1 milijun kuna. Neto kamatni prihodi rasli su im čak mnogo više nego velikim bankama - golemih 26,1 posto, na 91,06 milijuna kuna.

U izviješću potvrđuju da je takvo povećanje rezultat smanjenja kamatnih troškova na kredite i depozite. Jasno je - banke su jako puno šparale na kamatama na depozite, koje su posljednjih godinu-dvije na rekordno niskim granama. Premda su ponešto smanjile i kamate na kredite, odnos nije ni izbliza proporcionalan. Rječju - još uvijek deru na kamatama i tu leži većina njihova prihoda. Ostale usluge, uključujući investicije, u inferiornom su položaju kad je zarada u pitanju. Premda su banke smanjivale kamate, visina kamatnog prihoda ovisi i o tome kako se kamate obračunavaju.

U prvom razdoblju otplate kredita dužnik plaća najviše kamata, pa su i prihodi banke veći. Istodobno, tu je i tečajna shema; banke koje su imale velik udio kredita u švicarskim francima, obračunavaju kamate na veću razliku u tečaju, a i same su kamate na te kredite rasle u proteklom razdoblju, pojašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny, napominjući da nema riječi ni o kakvoj kreditnoj ekpanziji. Kreditna je aktivnost još jako niska, osim kad je u pitanju država koja plaća visoke kamate i ima dobar bonitet, dok su kućanstva prezadužena. Dugoročno možemo očekivati trend pada kamata, ulaskom u EU postupno će doći do izjednačavanja s okruženjem, jer će se građani moći zadužiti i u drugim državama. No to se ne može dogoditi u kratkom roku, zaključuje Novotny.