Iako neočekivano i pomalo začuđujuće, privremeni nerevidirani podaci koje objavljuje Hrvatska narodna banka (HNB) ukazuju na to da domaće banke nastavljaju bolje poslovati nego prošle godine. Trend koji traje od samog početka 2011. nastavljen je u i travnju, pokazuju najsvježiji podaci središnje banke. Tako je tridesetak domaćih banaka do kraja travnja zabilježilo neto dobit od 1,54 milijarde kuna. Rezultat je za 10,8 posto bolji nego u istom razdoblju prošle godine, no ipak nešto lošiji nego u nekoliko godina prije toga. Kako HNB-ovi podaci ne uključuju detaljniju analizu prihoda i rashoda, nije lako točnije vidjeti koji su glavni razlozi za višu dobit banaka u trenucima kad gospodarska kriza ne pokazuje znakove popuštanja.No poznato je da su banke oštro zauzdale rashode i maksimalno pokušavaju povećati prihode koje ostvaruju od naknada i provizija. Takvi potezi su usmjereni u minimiziranje "štete" koja nastaje smanjivanjem glavnog izvora zarade za banke - prihodâ od kamata na kredite.

Nenaplativi krediti rastu
Unatoč tome što se u posljednje vrijeme pokazuju neki, vrlo slabi, pokušaji da se olakša teret kredita za građane, udio nenaplativih kredita i dalje raste. Sukladno tome bankama bi prihodi po tim kreditima trebali biti u padu ili stagnirati. Na pozitivan pomak u konačnom rezultatu poslovanja utjecaja bi moglo imati i relativno smanjivanje rezervi za loše kredite. Iako se udio loših kredita povećava, banke su iznimno velik rast troškova za rezerve po lošim kreditima imale prošle godine zbog čega su oni ove godine relativno manji.Rast zajedničke dobiti domaćih banaka mogao bi zavarati i stvoriti iluziju lakšeg života za bankare. Dostupne informacije govore o tome da je slika uspješnijeg poslovanja tek posljedica boljih rezultata nekolicine velikih domaćih banaka. Manje banke, čija je aktiva uglavnom pojedinačno niža od dvije milijarde kuna, sve teže posluju profitabilno i niz njih nalazi se u velikoj borbi s padajućim prihodima. Stručnjaci s financijskog tržišta stoga već dulje vrijeme očekuju početak konsolidacije bankovnog tržišta spajanjima i pripajanjima manjih banaka.Podaci HNB-a potvrđuju stagnaciju kreditne aktivnosti. Krajem ožujka ukupni iznos odobrenih kredita bio je 272,5 milijardi kuna, dok je krajem travnja on čak blago smanjen na 272,3 milijarde.

Popularna država i tvrtke
Inače, banke već dulje vrijeme zaziru od novih kredita građanima te su pojačale pozajmljivanje državi i kompanijama. Krediti privatnim i državnim tvrtkama su krajem četvrtog mjeseca iznosili 104,3 milijarde kuna i bili su za 7 posto viši nego godinu prije. Zajmovi samoj državi porasli su po još impresivnijoj stopi. U godinu dana povećani su za više od dvadeset posto, na 37,6 milijardi kuna. Cjelokupna aktiva domaćega bankovnog sustava krajem travnja iznosila je 391,5 milijardi kuna i bila je za 5,2 posto viša nego prije godinu dana.