Nakon mjeseci odolijevanja kriza je na vrata naposlijetku pokucala domaćim bankama; u prva četiri mjeseca banke su zaradile 1,64 milijarde kuna, 56,5 milijuna manje nego u istom razdoblju lani. Ukupna aktiva premašila je 371 milijardu kuna ili 108 posto vrijednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Bankrot države
No osim podataka o dobiti, podaci središnje banke jasno ukazuju na to da je struktura kreditiranja u samo godinu dana potpuno izmijenjena. Koliko je država isisala novaca ostatku gospodarstva zorno ilustrira brojka od 23,7 milijardi kuna kredita danih državi, što je 190 posto više nego prije godinu dana. Republičkim fondovima posuđeno je 8,6 milijardi kuna, gotovo 50 posto više nego lani. Brojčana je to potvrda riječi guvernera HNB-a Željka Rohatinskog da su uz nužni blagoslov središnje banke (kroz relaksaciju dijela mjera monetarne politike) intenzivnim kreditiranjem prije kraja godine spriječile nesolventnost države prema inozemstvu, drugim riječima državu su spasile od bankrota.


Rezerve rastu
Najvećim generatorima nelikvidnosti gospodarstva, državnim kompanijama, banke su za gotovo devet posto usporile dotok novca pa ona duguju oko 7,5 milijardi kuna kredita. Najmanje se promjena dogodilo u kreditiranju privatnih poduzeća i stanovništva. Krediti korporativnom sektoru tako bilježe rast od 14 posto u odnosu na kraj travnja 2008. na 88,6 milijardi kuna, a stambeni krediti 12 posto na 52,6 milijardi kuna. Iako je većina kredita građanima u laganom porastu, krediti za kupnju automobila bilježe pad veći od četiri posto na 8,9 milijardi kuna. U stavku zadržane dobiti banke su pospremile 7,2 milijarde kuna, a rezerve (zakonske i statutarne) popele su se na 12,5 milijardi kuna. Približavanjem godišnjih skupština tek treba vidjeti hoće li matične strane banke održati riječ i odreći se dividende u korist stabilnosti domaćih banaka.

OTP diže kamate
OTP banka od 7. lipnja povećava kamate na dio gotovinskih i stambenih kredita te autokredite. Stope na stambene kredite za mlade u švicarskim francima i eurima povećavaju se sa 6,25 na 6,75 posto. Standardni stambeni krediti u eurima, dolarima i francima penju se 6,75 na 6,99 posto. Kamate na gotovinske kredite s dosadašnjih 9,99 rastu na 10,49 posto, a umirovljenici će te kredite umjesto 8,49 plaćati 8,99 posto. Cijena autokredita raste za jedanpostotni bod na 9,99 posto.