Najbliži premijerkin suradnik, HDZ-ov tajnik i novi ministar graditeljstva Branko Bačić danas bi se trebao naći s bankarima kako bi dogovorili novi model stambenog financiranja. Prvi Vladin pokušaj da potakne prodaju stanova neslavno je propao jer su, umjesto tisuću, prodana samo 73 stana pa se pripremaju korekcije koje bi trebale dovesti do pada kamatnih stopa. Glavni su adut tog programa kamate ispod 5 posto, što je za približno 1,5-postotni poen niže od vrijedećih kamata.

Premijerka Kosor, gostujući jučer na Hrvatskom radiju, rekla je da će se u srijedu sastati s čelnicima banaka, a razgovarat će se o tzv. modelu A i novom modelu kreditiranja stanogradnje. Banke koje dobro posluju moraju snositi dio tereta krize, kaže premijerka. Naime, nakon što je prošle godine Vlada odustala od uvođenja poreza na banke, poručeno im je da razmotre model participacije u krizi. Očekuje povratnu informaciju banaka o njihovoj ulozi u predstavljenim državnim i privatnim investicijama. Podaci o poslovanju banaka, koje je objavio HNB, pokazuju više nego solidnu dobit vodećih banaka u 2010. - oko 4,6 milijardi kuna bruto, odnosno 3,5 milijarde kuna neto, što je iziritiralo i poduzetnike i građane. Prve dvije bankarske grupacije, PBZ i Zaba, ostvarile su 2,4 milijarde kuna neto dobiti!

Premda prvi bankarski lobist Zoran Bohaček kaže da su kamate u Hrvatskoj niže nego što bi trebale biti, činjenica je da je stambeni kredit od 100 tisuća eura za 45 tisuća eura skuplji u Hrvatskoj nego u susjednoj Sloveniji. Jedan bankar odgovora: Za to je kriva država, a ne banke. Sve dok se država zadužuje uz kamatu od 6 i više posto, ni ostali sektori ne mogu jeftinije do kredita. Posljednji podaci kažu da su kamate na minuse oko 13 posto, a stambeni kredit između 6,5 i 7 posto. Iz bankarskih krugova s poprilično ogorčenja poručuju kako se boje da bi njihov biznis mogao biti žrtva političkog populizma u izbornoj godini. Upozoravaju kako dobit na kapital banaka dramatično pada iz godine u godinu.

Nije točno da su za vrijeme krize bankari samo sjedili prekriženih ruku te podizali kamate kao i naknade kako bi povećali svoju dobit. Upravo suprotno, uvjeravali su naš naši sugovornici, velike su banke, uz rezanje kamata u prošloj godini, u znatnoj mjeri podigle kreditnu aktivnost prema poduzećima. Bile su spremne preuzeti rizik. Što se tiče građana, problem je, tvrde, u strani potražnje. Ljude je kriza prestrašila i sami su pobjegli od rizika zaduženja. Bankari nam tvrde kako nije moguće drastičnije rezati kamatne stope ponajprije zbog rejtinga hrvatske države. Bitniji impuls smanjivanju kamata moglo bi dati samo precizno utvrđivanje datuma pristupa EU, a ako se taj proces razvuče, problem rejtinga i rizičnosti plasmana novca u Hrvatskoj i dalje će ostati i te kako izražen.

Državni udar na profitabilnost banaka, poručuju bankari, dodatno bi samo mogao destabilizirati hrvatski ekonomski sustav. Naime, sama činjenica da je bankarski sustav stabilan i profitabilan svojevrsni je znak stabilnosti, tj. znak ulagačima da ulaze u sigurnu zemlju. A ako se drakonskim mjerama, kakve su primijenili Mađari, dovede banke-majke u situaciju da počnu razmišljati o odlasku iz Hrvatske, tada će Lijepa Naša imati puno veći problem od (pre)visokih kamata.

Hrvatska narodna banka jučer se suzdržala od komentara, a poznato je da su prošlog ljeta stali na stranu banaka. Ideju za porez na banke premijerka je lani dobila od svog mađarskog kolege Viktora Orbana, s kojim se nedavno ponovno srela. Premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević jedina je osoba od znatnijeg javnog utjecaja koja se zalagala za oporezivanje banaka, pa je jučer zaživjela priča da se priprema teren za prvi ovogodišnji rebalans jer su kretanja lošija od planiranih.

Dojučerašnja bankarica Martina Dalić, nova ministrica financija, nije sklona toj ideji, no novi potpredsjednik vlade Domagoj Milošević ne bi se libio ni takvog pritiska na banke. Ako Vlada traži da banke smanje kamatnu stopu, očito je da su te kamatne stope određene proizvoljno i da se njihova visina temelji na volji financijskih struktura. Dakle, mehanizam određivanja cijena nije tržište! Takav zahtjev potvrđuje činjenicu da su banke prava vlast u Hrvatskoj, a ne fiskalna ili monetarna vlast, komentira ekonomist Saša Drezgić.

Javila se i opozicija pa tako zastupnik SDP-a Ivo Jelušić kaže da država treba zakonom prisiliti banke da smanje kamate. SDP je uputio u proceduru zakon po kojemu treba uvesti porez na sve kamate iznad 7 posto, i to progresivno, od 20 do 40 posto. Kamate iznad 10 posto oporezivale bi se 40 posto. Nije nam cilj da udarimo na banke, već da ih prisilimo da spuste kamate, kaže Jelušić.