Banke svaki mjesec u tišini i bez velike pompe po sitno povisuju kamate. Pokazuje to jasno prosjek kamata na dugoročne kredite građana, koji je u ožujku iznosio 6,83 posto, najviše u posljednjih 10 godina. Prosječna kamata na stambene kredite potkraj ožujka bila je 5,65 ili 0,53 posto viša u odnosu na prosinac prošle godine, a 0,25 posto u odnosu na veljaču. Prosjek ostalih kredita iznosio je 8,79 posto, stoje 0,55 posto više u odnosu na prosinac prošle godine i 0,25 posto u odnosu na veljaču ove godine.

Podsjetimo daje većina banaka u siječnju povisila kamate, i to od 0,45 do jedan posto. Lagani rast kamata, koji se nastavlja i u ovoj godini, građanima na prosječan stambeni kredit od 50.000 eura i rok od 20 godina donosi povećanje rate od oko 50 kuna. Da nije riječ o tako malom iznosu, najbolje pokazuje računica prema kojoj i takav rast na godišnjoj razini donosi dodatan trošak od oko 600 kuna.

Hoće li kamate i dalje rasti? Mišljenja ekonomista i bankara podijeljena su. Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, na jučerašnjem je predstavljanju kvartalnih prognoza naglasio da se može očekivati blagi rast kamata.Neformalno doznajemo da bi se sljedeći udar rasta kamata na kredite građana, i to u istom omjeru od 0,45 do jedan posto, mogao dogoditi već na jesen.

Bankari od prvog poskupljenja već pripremaju teren za novi rast, a među njihovim je glavnim argumentima, uz povećanje cijene izvora sredstava, i inflacija, koja bi prema Kovačevim prognozama ove godine mogla iznositi oko šest posto. Kovač spominje i nastavak usporavanja kreditiranja, ali i veći trošak prikupljanja domaćih izvora sredstava. Naime, banke su zbog konkurencije i tržišnih pritisaka prisiljene davati više kamate na štednju kako bi prikupile novac za nove plasmane.

U prilog tezi o mogućem rastu kamata na kredite u eurima ide i to što svjetski stručnjaci prognoziraju daljnje povećanje referentne tržišne cijene Euribora na više od pet posto već idući mjesec. Josip Protega, predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke, ističe pak da su se kamate na tržištu novca stabilizirale i da ne vjeruje da će banke teret novih troškovaprebacivati na građane.

Neformalno doznajemo da bankari bilježe pad kreditiranja građana nakon prvog vala poskupljenja kredita.Kako bankari upravo građane smatraju zlatnim kokama, nije im u interesu novo smanjenje potražnje za kreditima. Potkraj travnja građani su otplaćivali kredite od čak 114,22 milijarde kuna. U tom iznosu, 46,98 milijardi otpada na stambene, ali još više (49,8 milijardi) na razne gotovinske i potrošačke kredite.