Netom parafirani Memorandum banaka i Vlade za premijerku je "maksimum koji se mogao dogovoriti". Za većinu onih kojima će se ponuditi olakšanje otplate dogovoreno je daleko od (nerealnih) očekivanja. Kako je tim očekivanjima kumovala i Vlada, dvojbeno je koliko će joj političkih bodova donijeti guranje na čelo te inicijative. O tome je li se Vlada uopće trebala petljati u ugovorne odnose banaka i klijenta i ne potiče li se time dijelom i neodgovornost i moralni hazard, sad je izlišno raspredati.

No ako se i prihvati teza o izvanrednim okolnostima kretanja tečaja franka "usporedivim s elementarnom nepogodom", ostaje činjenica da Vlada iza te inicijative nije mogla - a ni trebala - stati financijski. Ako se pak ide na princip "ideja naša, gorivo vaše" dometi su očito ograničeni, pogotovo kad su s druge strane stola banke koje su izravno ili posredno, preko stranih matica, ključni oslonac državi u financiranju velikih deficita. Iako se nakratko činilo da u nakani rasterećenja dužnika namjerava zaigrati i oštro (porezom na aktivu u franku), ta se hrabrost u hodu rasplinula. Moguće i zato što bi ta opcija podrazumijevala manji broj potencijalnih korisnika modela, što je politički procijenjeno neoportunim premda bilo kakvo "privilegiranje" i traži socijalne kriterije. Na kraju se Vlada izložila kritikama da je model fiksiranja tečaja uz pospremanje razlike u tzv. balon tek "puštanje balona" i da je umjesto toga trebala "jače pritisnuti bankare" i natjerati ih na znatnije spuštanje kamatnih stopa. U trgovini su pobijedili bankari, prevladavajuće je mišljenje, iako u Hrvatskoj udruzi banaka kažu da "tako dubok paket mjera" nije donesen ni u jednoj od zemalja u kojima je rast tečaja franka izazvao probleme u otplati kredita.U Austriji, Poljskoj, Sloveniji ili Srbiji nije bilo nikakvih državnih programa ili koordiniranih mjera banaka i utoliko je "dubinu" dogovorenog modela teško uopće i mjeriti, kao što ju je teško uspoređivati i s primjerom Mađarske gdje je država podmetnula leđa jamstvima za iznos tečajne razlike (doduše, Mađarska je već ranije ispucala i adut "kriznog poreza" bankama). U cijeloj priči dobro je da Vlada barem nije otklizala u jamstva. A je li se pri izdvajanju samo stambenih kredita u CHF osiguralo model od ustavnih tužbi, tek treba vidjeti.