Stresni test Hrvatske narodne banke pokazao je da će pad BDP-a od 5 posto pogoršati naplatu kredita 42 posto! Prema tom scenariju, do kraja bi godine udio loših kredita porastao sa 5,1 na 7,4 posto, što je opasno upozorenje da još veća nevolja kuca na vrata. Ne budu li građani i tvrtke mogli vraćati kredite, banke će aktivirati hipoteke, masovna ponuda nekretnina još će više uzdrmati tržište, ljudi će završavati na ulicama, a osiromašena država neće moći pomoći ni njima ni bankama.

Objašnjavajući rezultate stresnog testa, viceguverner HNB-a Davor Holjevac izjavio je Poslovnom dnevniku da je financijski sustav pokazao otpornost i pri većem padu BDP-a, jer bi banke ostale stabilne i bez potrebe za dodatnom kapitalizacijom, no upozorio je da bi neke manje banke, koje su prije svega okrenute korporativnom sektoru, mogle imati problema. Josef Ackermann, direktor Deutsche banke, uzburkao je financijske krugove svojim tekstom u Financial Timesu u kojemu tvrdi da su male banke jednako velika opasnost za zdravlje financijskog sustava kao i velike, jer rizici za sustav rastu s premreženošću, a ne s veličinom banke. Ackermann je, inače, na čelu instituta za financije, IIF-a, vodećeg međunarodnog financijskog lobija koji se zauzima za jačanje bankarske regulative. I MMF je nedavno upozorio da treba očekivati nov udar na banke, ovaj put kao posljedicu rastućeg trenda neplaćanja potrošačkih kredita.

MMF vjeruje da će se udio loših potrošačkih kredita u američkim bankama povećati na 14 posto, a u europskima 7 posto, zbog masovnih otkaza i pada standarda potrošača. Kreditni rejting Moody's upozorava da je već sada udio loših kredita u Velikoj Britaniji porastao sa 6 na oko 10 posto, što malo koju banku može ostaviti ravnodušnom. Naše komercijalne banke nerado govore o problemima s naplatom, pa su podaci središnje banke jedini putokaz što se događa. Udio loših kredita građana bio je 2007. godine 3,7, ove je povećan na 4,2 posto, a kod tvrtki povećanje je išlo sa 7,3 na 8,1 posto.

Otplata je stambenih kredita stabilna, a u stanovnika poteškoće su vezane za hipotekarne i potrošačke kredite. U središnjoj banci kažu da se banke zasad okreću reprogramima, uzimaju dodatne instrumente osiguranja ili povećavaju rezervacije za potencijalne gubitke. Inače, u tri kategorije kašnjenja koje prati središnja banka (do mjesec dana, tri i više od tri mjeseca) najviše rastu višemjesečna kašnjenja, koja su posljednjih mjeseci dvoznamenkasta na mjesečnoj razini. Proljetos se udvostručio i iznos zakašnjenja do tri mjeseca - pa sve skupa poziva na oprez.

Banke su inače znatno usporile kreditnu aktivnost, u posljednja dva mjeseca velik je pad kreditne aktivnosti na mjesečnoj razini, a godišnje su stope još pozitivne zahvaljujući trendovima iz 2008. godine. U takvim uvjetima banke su u prvom polugodištu imale visoku dobit, no ona je prije svega posljedica kamatnog opterećenja starih dužnika.