Petnaest ekonomista zatražilo je promjenu monetarne politike koju vodi Hrvatska narodna banka na čelu s guvernerom Željkom Rohatinskim. U manifestu "Monetarna politika ekonomskog rasta i zaposlenosti", kojeg je u ime njih napisao akademik Zvonimir Baletić, a objavljen je na portalu H-Alter, protivnici sadašnje monetarne politike optužuju je da je "deformirana" i "odvojena od realne ekonomije", zbog čega je pridonijela padanju Hrvatske u gospodarsku krizu. Baletić tvrdi da hrvatska monetarna politika, koja se vodi više od 15 godina, uopće nije neovisna kakvom sebe prikazuje, već je u službi financijskih i uvozničkih interesnih skupina, te inozemstva. Glavni joj je cilj stabilna i jaka kuna, a tome su podređeni svi ostali sektori u Hrvatskoj, zbog čega pati realno gospodarstvo i raste nezaposlenost.

Banke plivaju u novcu, a ostali sektori grcaju u nelikvidnosti. Skupina traži da Hrvatska vrati monetarni suverenitet kojeg se sama odrekla. U sedam točaka Baletić potanko predlaže "novu politiku" i mjere za izlazak iz krize, koje bi se provodile u prijelaznom razdoblju do 2020., dokad Hrvatska ionako ne može ući u eurozonu. HNB bi vodila politiku usmjerenu ne samo na stabilnost cijena, već i na podržavanje dugoročnog ekonomskog rasta i smanjivanje nezaposlenosti, tvrdi Baletić. Kaže da je to moguće jer takvu politiku vode brojne države, a vodila ju je i Slovenija prije prelaska na euro. U prilog takve politike, kaže, idu i najnovija razmišljanja u EU, MMF-u i Svjetskoj banci.

Hrvatska je prerano, znatno prije ulaska u EU, prihvatila obvezu iz sporazuma iz Maastrichta kojom se zabranjuje direktno financiranje državnih rashoda iz emisije novca centralne banke, primjećuje Baletić. On predlaže da se hrvatska država, poput nekih u svijetu, počne zaduživati prodajom obveznica HNB-u, a ne poslovnim bankama koje joj danas za to zaračunavaju previsoke kamate. Baletićeva skupina tvrdi da njihova ekspanzivna monetarna politika neće dovesti do inflacije, jer je novčana masa u visokom stupnju pokrivena deviznim rezervama HNB-a. Skupina ne spominje devalvaciju, ali iz manifesta je jasno da kuna ne bi mogla zadržati sadašnji odnos prema euru.

Baletić traži da HNB svojim mjerama potakne stavljanje poslovnih banaka u službu gospodarstva i građana. Banke bi trebalo poticati na smanjivanje kamata, pri čemu Baletić predlaže i mjere protiv kartelskog dogovaranja banaka radi jačanja međusobne konkurencije. Smatra da HNB ima ovlasti, koje ne koristi, potaknuti banke da olakšaju i preprogramiraju povratak duga građanima i poduzetnicima koji su pali u probleme.

Mišljenje Baletića podupiru ekonomisti Drago Jakovčević, Tomislav Čorić, Branimir Lokin, Ivan Lovrinović, Gordan Družić, Dubravko Radošević, Maja Mihelja Žaja, Martina Nakić, Mihovil Anđelinović, Branimir Skoko, Gordana Kord, Marko Pirmorac, Stjepan Zdunić i Igor Živko. Promjenu politike HNB-a podržava i Vidoševićev HGK, jer je nedavno, na poticaj izvoznika, organizirao forum na kojem je kritizirana sadašnja monetarna politika.

Jurčić: Još je dovoljno monetarnog suvereniteta
Ljubo Jurčić smatra da Hrvatska zaista može mijenjati sadašnju monetarnu politiku, jer još ima dovoljno monetarnog suvereniteta. Pritom, monetarnu politiku treba uskladiti s Vladinom fiskalnom i industrijskom politikom, kako bi one zajednički pomogle jačanju realnog gospodarstva i smanjivanju nezaposlenosti, kaže Jurčić.