Javno-privatno partnerstvo, koje u Hrvatskoj još nije zaživjelo, mogao bi biti jedan od načina otvaranja radnih mjesta, povećanja izvoza i izlaska iz krize, poručili su predsjednici uprava velikih hrvatskih kompanija.

Gradnjom željeznica, luka, autocesta, hidroelektrana i vjetrenjača u kojoj bi zajednički nastupila država i privatne kompanije Vlada ne bi produbljivala proračunski deficit, što je iznimno važno zbog aktualne krize, a privatni bi investitori putem dugogodišnjih projekata osigurali poslove i dobit.

„Premda od njega ne treba očekivati čudo, to je jedan od načina izlaska iz krize", izjavio je Darinko Bago, predsjednik Uprave konglometara Končar, jednog od najvećih hrvatskih izvoznika.

Domaći dijelovi
On je u četvrtak u Zagrebu, na konferenciji koju su organizirali listovi Banka i Poslovni dnevnik, iznio nekoliko uvjeta pod kojima bi ta ideja mogla zaživjeti.

Zajednički projekt morao bi privatnom partneru osigurati dobit, a država bi morala otvarati radna mjesta, osim izravnih radova, i sudjelovanjem drugih domaćih proizvođača u projektu. Tako su, primjerice, Finska i Španjolska otvorile tisuće radnih mjesta prilikom poticanja gradnje solarnih elektrana i vjetrenjača, čije su dijelove radili domaći proizvođači. Partnerstvom države i privatnih ulagača trebao bi nastati proizvod spreman za izvoz ili pak proizvod koji bi supstituirao uvoz. Ako pak takav proizvod postoji na tržištu, novi bi trebao imati dodatnu vrijednost.

„Time bi se potaknule inovacije, a javnost bi dobila kvalitetniju infrastrukturu", naglasila je Sandra Švaljek, direktorica Ekonomskog instituta u Zagrebu. Također, važno je da privatni partner ne dobije monopol, kao i da se ne bude riječ o megalomanskim projektima o čijoj bi realizaciji država bila previše ovisna.

Istodobno, zakoni o poticanju investicija trebali bi biti na snazi minimalno 25 godina kako bi došli ozbiljni ulagači, a ne špekulanti koji žele izvući dobit nakon tri-četiri godine.

U Hrvatskoj su trenutačno aktualna dva projekta s rokom od 30 godina, a to su davanje koncesije za upravljanje i vezano proširenje aerodroma u Zagrebu, za što se javilo nekoliko zainteresiranih stranih kompanija, te sklapanje ugovora između Luke Rijeka i filipinske tvrtke ICTSI koja je dobila koncesiju za upravljanje.

Masovno zapošljavanje
„To je odličan način za rasterećenje proračuna", smatra Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a. Predsjednik Uprave Adris grupe Damir Vanđelić rekao je da je moguće masovno zapošljavanje, ali uz napomenu kako je važno da investicije idu u obrazovanje jer ono osigurava budućnost zemlje.

Među političkim strankama, čini se, postoji konsenzus o važnosti takvog ulaganja.

„Takvi projekti imaju potporu Vlade", naglasio je ministar za ulaganja Domagoj Milošević. Prvi čovjek HSP-a Daniel Srb istaknuo je da bi velike državne kompanije tako postale znatno efikasnije. „Time bismo podignuli njihovu efikasnost i ne bismo ih trebali privatizirati. Prodaja velikih sustava nikako nije dobra", naglasio je Srb.

Najveća oporbena stranka SDP ipak je sklonija privatizaciji. „U javno-privatnom partnerstvu nema projekata koji bi pridonijeli bržem oporavku", rekao je ekonomski strateg SDP-a Brano Grčić, te dodao: „Privatizaciji ima mjesta".

Zanimljivo, dan prije je i predsjednik Ivo Josipović, naklonjen SDP-u, izjavio kako „Hrvatska ima još puno tvrtki koje treba privatizirati".

Svaka pomoć bitna
Zbog aktualne krize u Europi hrvatski izvoznici suočavaju s protekcionizmom na stranim tržištima pa sve teže dobivaju poslove, upozorili su u srijedu direktori velikih izvoznih kompanija. „Tržišna ekonomija izgubila je svoj pojam. Imamo problema u svijetu i s obzirom na krizu, tome ne vidimo kraj", upozorio je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara.

Napominje kako je svaka pomoć države bitna. „Pobijedili smo na puno natječaja, ali ugovore nismo potpisali. Konkurentnost nije dovoljna", naglasio je Ivan Tolić, direktor tvrtke Gredelj. Napominje kako su nedavno Srbija i Italija mijenjale zakonodavstvo i uvodile mjere kojima su ih izbacili iz utrke.