Nakon što ju je hitnom nacionalizacijom spasila od propasti 2009., austrijska država planira skoru privatizaciju Hypo Group Alpe Adria. Stoga će do sredine 2012. pripremiti proces prodaje podružnica u zemljama bivše Jugoslavije, rekao je čelnik grupe Gottwald Kranebitter austrijskom mjesečniku Trend. Vijest da se Hypo povlači iz Hrvatske glasno je odjeknula među klijentima banke, no ubrzo je iz zagrebačke centrale stigao demanti da je povlačenje "u potpunosti netočno".

Traži se kvaliteta
"Još od 2009. godine poznato je da će se banka ponovno privatizirati kada bude stabilna. Priprema procesa prodaje započet će sredinom 2012., pri čemu će Hypo u obzir uzeti samo potencijalne kvalitetne partnere koji će omogućiti dugoročno održivo poslovanje", poručili su iz Hypo banke. U intervjuu austrijskom mjesečniku Kranebitter je rekao da je austrijska država planirala kasniju prodaju, no u raniju pripremu se krenulo zbog situacije na tržištu. "Kada možemo prodati, odlučuje tržište. Zasad ima dosta zainteresiranih, ali nemamo još kupca jer su svi prisiljeni osigurati dovoljno kapitala za svoje poslovanje", rekao je Kranebitter. Za podružnice u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Sloveniji i Crnoj Gori Hypo će tražiti 1,5 milijardi eura što je vrlo blizu knjigovodstvene vrijednosti banaka, prenosi Bloomberg. Kako bi olakšali prodaju, najavio je Kranebitter, vlasnik će povući 4 milijarde eura neaktivne imovine iz podružnica bivše Jugoslavije. U HNB-u su štedišama i klijentima poručili da je rasplet situacije u Hypo banci očekivan. Regulator za sada nema informacija o mogućem kupcu domaće Hypo banke, no na tom mjestu žele vidjeti "vlasnika koji je banku spreman adekvatno pratiti kapitalom". Domaća Hypo banka inače drži 10 posto tržišta, a ostvarila je 108,4 milijuna kuna bruto dobiti do kraja rujna. Istodobno, matična grupa u prvoj polovici godini ostvarila je 77,3 milijuna eura profita.

HNB bi da dođe novi igrač
U bankarskim krugovima potez Hypo banke nije izazvao iznenađenje. Kao potencijalni vlasnik spominju se ruske banke, nakon ulaska Sberbanka na europsko tržište, ali i dalekoistočne te turske banke. Prije godinu dana aktualna je bila mogućnost da Raiffeisen i Erste grupa međusobno podijele poslovanje Hypa, no nakon što su ECB i Austrijska narodna banka zatražile dodatne kapitalizacije, od te se mogućnosti odustalo. Sada ostaje opcija prodaje bez preferencijalnoga kupca, no osim cijene i uvjeta ponude transakcija nosi velike političke implikacije. Što se tiče Hrvatske, podsjećaju bankari, HNB je već dao do znanja da bi htio vidjeti novog igrača na tržištu pod uvjetom da to nije Nova ljubljanska banka ili netko s njom povezan. Sve će ovisiti o pripremi prodaje; povuče li se profitabilni dio poslovanja u Hrvatskoj pod maticu, primjerice, a na prodaju bude ponuđen ostatak, realizacija će biti neizvjesna.