Kriza je, za razliku od Hrvatske, napokon zahvatila i Austriju, čije su banke glavni kupci, vlasnici i kreditori banaka na Balkanu, pa ovih dana snažno lobiraju od Bruxellesa do Berlina, kako bi pripremili djelotvoran, protukrizni paket financijskih intervencija za sve tranzicijske zemlje, od Baltika do srednje Europe i Balkana, u vrijednosti od gotovo 150 milijarda eura.

Prema najnovijoj Stratforovpj analizi austrijskog plana za spašavanje tamošnjih banaka (a ne tranzicijskih ili osobito balkanskih zemalja u kojima su austrijske banke glavni igrači), Unija bi morala žurno pripremiti taj intervencijski paket, da bi spriječila gotovo potpuni gospodarski kolaps Latvije, Litve, Estonije, Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije (bez Kosova), Crne Gore i Makedonije.

Dakle, svih osim još uspješne Slovenije, te za njih, trenutačno nevažnih, Kosova i Albanije. S austrijskim vlastima, koje procjenjuju da djelom Balkanu prijeti teška gospodarska kriza, osobito se slažu austrijske Raiffeisen i Erste Bank, talijanske UniCredit i Intesa Sanpaolo, francuski Societe Generale, belgijski KBC, njemački BLB (koji se svojedobno proslavio u Rijeci), švedski Swedbank i grčki EFG Eurobank.

Sve bi te banke rado što veći dio svojih rizika prevalile na porezne obveznike Unije, u kojoj je Njemačka glavni donator i usput vodeći svjetski izvoznik, pa i glavni protivnik spomenutog austrijskog plana.