Mirovinski sustav narušen je u proteklih deset godina brojnim intervencijama kao i kašnjenjem u provedbi niza reformskih mjera, no mirovinsku reformu započetu 1999. trebalo bi nastaviti jer ona jamči dugoročnu stabilnost relativne mirovine u odnosu na plaću, ocijenio je viši ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj Zoran Anušić iznoseći rezultate njihove najnovije studije koja se bavila opcijama za nastavak mirovinske reforme u Hrvatskoj.

Govoreći na skupu na kojemu su Institut za javne financije i časopis Banka predstavili publikaciju Analiza mirovinskog sustava, sa pregledom stanja i mogućih mjera za dugoročno održiv mirovinski sustav, Anušić je rekao da se ne treba upuštati u ukidanje drugog mirovinskog stupa.

Publikacija "Analiza mirovinskog sustava" rezultat je niza okruglih stolova na kojima su analizirani svi aspekti postojećeg stanja u mirovinskom sustavu te moguće mjere koje je bi dovele do dugoročno održive visine mirovine. Osobito u situaciji, kako je kazala urednica izdanja Edita Vlahović Žuvela, kada od 1,2 milijuna umirovljenika njih čak 830.000 prima mirovinu koja nije u cijelosti pokrivena doprinosima, a riječ je o 250.000 invalidskim mirovina, 240.000 obiteljskim mirovina, 180.000 povlaštenih te 160.000 onih s najnižom mirovinom.

Svrstavanju braniteljskih mirovina u tzv. povlaštene mirovine usprotivili su se na skupu predstavnici branitelja i udovica Domovinskog rata, ustvrdivši da su one ostvarene temeljem Zakona o hrvatskim braniteljima.

Predstavnike branitelja mobilizirala je tvrdnja da bi možda trebalo napraviti reviziju braniteljskih mirovina, iako je možda i za to već prekasno te da se braniteljske mirovine koriste kao predizborni alat. Primjera radi, samo 2007. godine pred parlamentarne izbore u braniteljsku mirovinu je otišlo 23 posto ljudi nego godinu ranije. Pritom treba reći da je u prosincu prošle godine u braniteljskoj mirovini bili dvostruko više ljudi nego u prosincu 2003. godine.