Drugi mirovinski stup preskup je za održavanje. Jedna kuna zarade dosad je generirala 65 lipa troška. Odnosno 5 milijardi kuna «zarade» mirovinskih fondova, koliko iznosi razlika između uplaćenih doprinosa i neto imovine mirovinskih fondova generiralo je 3,4 milijarde kuna troškova. Troškove preskupog sustava treba što prije smanjiti, upozorava predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol i u novom broju časopisa Banka objašnjava kako.

"Treba reducirati sve troškovi sustava - ulazne i izlazne naknade, naknade za upravljanje i Regos. Smanjenje naknada odteretilo bi članove fondova. Inače, neki bi računi mogli doći i u minus ako bi se direktno teretili računi jer ljudi ne primaju plaću ili je primaju neredovito".

Samodol naglašava da mirovinski fondovi ne smiju ostati institucije koje će najviše doprinositi svojim osnivačima.

"U izmjeni zakona prava stvar bi bila omogućiti članovima fondova da postanu suvlasnici društava za upravljanje. Tad bi se svi efekti upravljanja rasporedili među članovima i bankama kao suvlasnicima društava za upravljanje. To će biti naš prijedlog. Ako banke ne pristanu, treba brutalno izmijeniti zakon i sadašnje fondove dodijeliti na upravljanje drugim povjereničkim institucijama koje će se osnovati. Jer, fond nije pravna osoba i tu ne bi bilo kršenja prava vlasništva. Društva ne bi mogla ni podizati tužbe zbog gubitka jer su odavno namirila sve troškove osnivanja i upravljanja", upozorava Samodol.

Tako bi se, kaže, u Hrvatskoj formirala najbolja kombinacija sustava međugeneracijske solidarnosti i kapitalizirane štednje za starost. "Društva ne bi bila samo profitno usmjerena, već bi postala prava fiducijarna društva sa svrhom ispunjavanja socijalnih, ekonomskih i političkih ciljeva nacije".

Samodol kaže kako bi se troškovi mogli reducirati i nužnim izmjenama u regulativi, uključujući uvođenje potportfelja u mirovinske fondove.

"Jer, sada vidljivi trošak nije ništa prema potencijalnom trošku koji bi se mogao pojaviti u slučaju veće krize na financijskom tržištu. Naime, sadašnji sustav garancija kojim je osiguran zajamčeni prinos nedostatan je u slučaju većih potresa. Jamstveni polog od 150 milijuna kuna i 80 posto temeljnog kapitala društava čime se jamči je manje od 500 milijuna kuna, što je ništa u odnosu na 36 milijardi kuna imovine. Štoviše, država i njen proračun, kao treća i zadnja linija obrane, ulaskom u EU miču se iz redoslijeda jamstava", upozorava predsjednik Uprave Hanfe.

Osvrćući se na loše rezultate pojedinih dobrovoljnih mirovinskih fondova koji su svojim članovima ostvarili prinose manje i od kamata na štednju u bankama, Samodol sugerira da bi članovi fondova mogli pregovarati s društvom za upravljanje i postaviti pitanje strukture portfelja.