Analitičari austrijske bankarske grupacije Erste mišljenja su kako su zapadna i istočna Europa pred izlaskom iz gospodarske krize i očekuju pozitivne stope rasta BDP-a u drugoj polovici godine.
Za Hrvatsku očekuju rast 1 posto u sljedećoj godni, dok bio BDP ove godine trebao pasti 4,5 posto, što je četvrti najveći prognozirani pad među 16 promatranih europskih zemalja. Iako očekuju oporavak, analitičari su suzdržani kada je posrijedi prognoza trajnijeg poleta gospodarstva.

Nema više zaduživanja

"Promjena kretanja nekih pokazatelja šalje jasne signale poboljšanja u sljedećih nekoliko mjeseci. To, međutim, prije znači stabilizaciju na niskoj razini negoli održiv oporavak", izjavila je Gudrun Egger, analitičarka fiksnih prihoda u Erste grupi. Potrošnja temeljena na zaduživanju stvar je prošlosti, tvrde u Erste grupi, pa se proizvođačke zemlje možda neće vratiti na stope prijašnjag rasta.

Naime, povijesni gospodarski pad, kako su ga nazvali, otkrio je visoku globalizaciju svjetskoga gospodarstva. Američko gospodarstvo diktiralo je događanja prošlih godina. Na temelju visokog deficita tekućeg računa ostatak svijeta uživao je koristi američke potražnje koja je dijelom financirana kreditima. Zbog ovisnosti o izvozu, gospodarski je pad posebno pogodio zemlje s visokim suficitom u vanjskoj trgovini.

Uvjeti kreditiranja

Stope rasta opsega kredita padaju zbog promijenjenih okvirnih uvjeta za banke, kao što je rekapitalizacija ili mogućnosti refinanciranja, brzo padajuće kreditne sposobnosti kreditoprimaca te pada potražnje za kreditima. Stoga će daljnja dinamika kreditiranja prilično ovisiti o stupnju povjerenja kućanstava i tvrtki tijekom gospodarskog rasta. Gospodarski rast neće pratiti i rast zaposlenosti, pa se pad nezaposlenosti očekuje najranije potkraj 2010. godine

"Tržište rada reagira sa zakašnjenjem. Prema našim procjenama stopa rasta BDP-a i nezaposlenost nastavit će rasti. Ne očekujemo pad nezaposlenosti prije kraja 2010. godine", kaže Gudrun Egger, analitičarka fiksnih prihoda Erste grupe, dodavši da bi to moglo zadržati sklonost potrošnji na niskoj razini usprkos rastu realnih prihoda zbog dezinflacije, pa se ne očekuju nikakvi veći poticaji iz privatne potrošnje. Oštar pad proizvodnje znači da će biti moguće zadovoljiti rast potražnje u predvidivoj budućnosti postojećim kapacitetima.

Stoga analitičari Erste Banka ne očekuju nikakve izravne pritiske na cijene, što također nagovještava rastuća stopa nezaposlenosti. Međutim, postoji nekoliko faktora rizika, kao što su spora dinamika ulaganja, ekspanzija ponude novca i kretanje cijene nafte, čiji bi utjecaji mogli jačati i uzrokovati rast stope inflacije u srednjem roku, drže analitičari Erstea. S druge strane, analitičari očekuju solidan razvoj glavnih tržišta obveznica u srednjoj i istočnoj Europi, što su ponovili u nekoliko prethodnih analiza.