Hrvatska narodna banka zabilježila je u ožujku najvišu razinu aktive otkad je prvi put objavila podatke u prosincu 1992. godine. Ukupna aktiva u ožujku je dosegnula 84,36 milijardi kuna, što je snažan rast od 8,7 posto u odnosu na kraj veljače. Povećanje u odnosu na ožujak 2010. odaje izniman trend rasta aktive jer je njezina vrijednost u tom razdoblju bila 11,7 milijardi kuna manja nego na kraju ožujka ove godine.

Analitičari Raiffeisen banke tvrde da je povećanje ponajprije posljedica rasta najvažnije stavke ukupne aktive, odnosno one inozemne. Inozemna aktiva, tj. međunarodna pričuva u obliku plasmana u vrijednosne papire u stranim valutama te oročeni depoziti u stranim bankama, potkraj promatranog mjeseca iznosila je 84,34 milijarde kuna.

„S udjelom 99,98 posto promatrana kategorija tako i dalje obuhvaća gotovo cjelokupan dio ukupne aktive HNB-a", poručuju iz RBA.

Potraživanja od banaka
Tijekom ožujka inozemna aktiva zabilježila je snažan rast od 8,7 posto mjesečno, a na godišnjoj razini rast je bio 16,1 posto. Budući da se međunarodne pričuve HNB-a drže uglavnom u eurima, a prema posljednje dostupnom podatku za veljaču, udjel takvih pričuva u ukupnim deviznim iznosio je 75 posto. Relativno snažan godišnji rast inozemne aktive djelomično je posljedica deprecijacije kune prema euru od 1,7 posto godišnje.

Preostale kategorije ukupne aktive nisu bilježile veće promjene. Potraživanja od banaka u proteklih su godinu dana blago smanjena, 0,4 milijuna kuna, pa su potkraj ožujka iznosila 12,8 milijuna kuna.

„Naime, relativno niska vrijednost ukupnih potraživanja od banaka posljedica je iznimno visoke likvidnosti u sustavu pa se ne održavaju obratne repo aukcije koje su inače bile glavna osnova rasta takvih potraživanja", objašnjavaju analitičari RBA.

Potraživanja od ostalih domaćih sektora potkraj ožujka iznosila su 3,7 milijuna kuna, što je 0,3 milijuna kuna manje nego na kraju prošlogodišnjeg ožujka. Riječ je uglavnom o trgovačkim društvima.

Pad inopasive
Primarni novac, kao najvažnija sastavnica ukupne pasive, u odnosu na kraj veljače bilježi neznatan pad od 0,1 posto pa je potkraj ožujka iznosio 57,6 milijardi kuna. Istodobno, u usporedbi s ožujkom 2010. vrijednost primarnog novca bila je viša 5,3 posto godišnje.

Inozemna pasiva HNB-a tijekom ožujka zabilježila je pad od 5,7 milijuna kuna te potkraj promatranog mjeseca iznosila 2,7 milijuna kuna, dosegnuvši tako svoju povijesno najnižu razinu. Na godišnjoj razini ista je smanjena za 5,8 milijuna kuna.