Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) tijekom prošlog mjeseca je nastavljen snažan rast ukupne aktive banke.

Krajem kolovoza ukupna aktiva središnje banke dosegnula je 83,16 milijardi kuna čime je ponovno prijeđena najviša razina od kada su podaci dostupni, pišu analitičari u publikaciji RBA Dnevne financijske vijesti. Iako je na mjesečnoj razini rast ukupne aktive u kolovozu (1,3 posto) donekle ublažen, ista je na godišnjoj razini nastavila snažan rast po dvoznamenkastim stopama. Ukupna je aktiva tako bila viša za 17,5 posto u usporedbi sa lanjskim kolovozom.

Kao i ranijih mjeseci, rast ukupne aktive HNB-a ostvaren je prvenstveno povećanjem inozemne aktive. Inozemna aktiva odnosno međunarodne pričuve u obliku plasmana u vrijednosne papire u stranim valutama te oročene depozite u stranim bankama, krajem promatranog mjeseca iznosila je 83,14 milijardi kuna. Promatrana je stavka, kao najznačajnija sastavnica ukupne aktive s udjelom od 99,98 posto, tijekom kolovoza zabilježila mjesečno povećanje od 1,3 posto, dok je na godišnjoj razini ostvaren rast od 22,1 posto.

Otprilike jedna četvrtina ukupnih međunarodnih pričuva drži se u američkim dolarima te je stoga njihov snažan rast na godišnjoj razini djelomično posljedica slabljenja kune u odnosu na američki dolar (12 posto godišnje u kolovozu). S druge strane, godišnji rast ukupnih pričuva donekle je i ublažen obzirom da je kuna aprecirala u odnosu na euro, za 1,0 posto godišnje (prema posljednjim dostupnim podacima za kolovoz udio pričuva u eurima iznosio je 75 posto).

Slijedeća kategorija ukupne aktive sa značajno nižim udjelom su potraživanja od banaka. Krajem kolovoza ukupna potraživanja od banaka iznosila su 13 milijuna kuna što upućuje na značajno smanjenje u odnosu na prošlogodišnji kolovoz kada su potraživanja od banaka iznosila gotovo 2,7 milijardi kuna. To je i očekivano s obzirom na i dalje visoku likvidnost u sustavu, pa stoga HNB ni nema potrebe za održavanjem repo aukcija, navode analitičari. Nadalje, potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, s gotovo neznatnim udjelom u ukupnoj aktivi HNB-a iznosila su 3,9 milijuna kuna što je za 1 posto niže nego lani.

Najznačajnija sastavnica ukupne pasive središnje banke, primarni novac drugi uzastopni mjesec nastavlja bilježiti pad te je tako krajem kolovoza iznosio 54,7 milijardi kuna. Ujedno je tako s njegovim smanjenjem (za 0,2 posto mjesečno odnosno 1,2 posto godišnje) zabilježen i pad njegova udjela u ukupnoj pasivi središnje banke, na 65,8 posto. Nadalje, inozemna pasiva HNB-a u kolovozu je zabilježila rast za 2,3 posto na mjesečnoj razini te tako krajem mjeseca dosegnula 8,9 milijuna kuna. Na godišnjoj razini je inozemna pasiva ostvarila nešto snažniji rast, u iznosu od 9,4 posto, navode RBA analitičari.