Nakon što je ukupna aktiva središnje banke u svibnju zabilježila mjesečni rast te dosegla povijesno najvišu razinu od 84,7 milijardi kuna u lipnju je aktiva zabilježila blagi pad, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), koji se prenose u današnjem izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Krajem promatranog mjeseca ukupna aktiva HNB-a iznosila je 84,25 milijardi kuna što predstavlja blagi mjesečni pad od 0,5 posto, dok na godišnjoj razini i dalje bilježi razmjerno snažan dvoznamenkasti rast, od 13,6 posto. Najvažnija stavka aktive, inozemna aktiva odnosno međunarodne pričuve u obliku oročenih depozita u stranim bankama te plasmani u vrijednosne papire denominirane u stranim valutama čini 99,97 posto ukupne aktive, na kraju lipnja je iznosila 84,23 milijardi kuna.

Obzirom da je inozemna aktiva najveća sastavnica ukupne aktive središnje banke, u promatranom razdoblju zabilježena su ista kretanja. Pa je tako inozemna aktiva ostvarila mjesečni pad od 0,5 posto, odnosno godišnji rast od 13,6 posto. Budući da je većina međunarodnih pričuva denominirana u eurima, a prema posljednjem dostupnom podatku za svibanj udio eurskih pričuva u ukupnim deviznim pričuvama iznosio je 76,2 posto, deprecijacija kune u odnosu na euro (+2,5 posto godišnje) imala je relativno snažan utjecaj na godišnji rast inozemne aktive, navode RBA analitičari. Naime, u ovoj godini su izostali sezonski aprecijacijski pritisci na kunu, obzirom na približavanje ljetne turističke sezone, te je kuna u odnosu na euro neuobičajeno slabila.

Kod preostalih kategorija ukupne aktive nisu zabilježene značajnije promjene. Potraživanja od banaka zabilježila su blagi godišnji pad od 0,4 milijuna kuna te su na kraju lipnja iznosila 12,6 milijuna kuna. Relativno mali iznos potraživanja od banaka posljedica je visoke razine likvidnosti u sustavu zbog koje ne postoji potreba HNB-a da održava redovite repo aukcije. Posljedično izostaje povećanje aktive po toj osnovi. Potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, zabilježila su godišnji pad od 0,4 milijuna kuna te su spomenutom mjesecu iznosila 3,6 milijuna kuna.

Primarni novac, kao sastavnica s najvećim udjelom u ukupnoj pasivi središnje banke, na kraju lipnja je iznosio 62,98 milijardi kuna, što predstavlja povećanje u odnosu na mjesec ranije od 2,7 posto. U usporedbi s lipnjem prošle godine primarni novac je zabilježio snažan rast od 12,8 posto. Pojačani rast primarnog novca može se dovesti u vezu s približavanjem glavne turističke sezone kada se povećava iznos gotovog novca izvan banaka radi povećane sezonske potrošnje, stoji u analizi. Inozemna pasiva HNB-a, u lipnju je smanjena za 8,9 milijardi kuna te je na kraju promatranog mjeseca iznosila 0,4 milijuna kuna.