- 09.10.2026 Investirajte u budućnost energetike - LaKe Energy je sljedeć...
- 08.10.2026 Končar D&ST potpisao okvirni ugovor s E-distribuzione
- 09.10.2026 ZSE DANAS: Crobexi s različitim predznacima uz pad prometa
- 07.10.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz pad prometa
- 09.10.2026 HUP predlaže 3,5 posto povećanja minimalne plaće za 2027. uz...
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 26.09.2026 Erste Balanced: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 09.10.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - rujan 2026.
- 05.10.2026 Tjedni komentar tržišta 05.10.2026. - OTP Invest
- 28.09.2026 Tjedni komentar tržišta 28.09.2026. - OTP Invest
- 21.09.2026 Tjedni komentar tržišta 21.09.2026. - OTP Invest
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 05.10.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina DMF i OMF zabilježila tjedni rast
- 05.10.2026 TJEDNI PREGLED: Fondovi rasli drugi tjedan zaredom
- 29.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Uz nekoliko iznimaka većina DMF i OMF i dalje u crvenom
- 28.09.2026 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s pozitivnim predznakom
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 12.10.2026 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli
- 12.10.2026 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze porasle, cijene nafte pale
- 12.10.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje na početku tjedna
- 12.10.2026 AZIJSKA TRŽIŠTA: Oprezno trgovanje, cijene nafte pale
- 11.10.2026 ZSE TJEDNO: Uz povećani promet, Crobexi porasli drugi tjedan zaredom
- 12.10.2026 Mastercard od 2027. uvodi nova pravila za offline plaćanja i u Hrvatskoj
- 09.10.2026 Reorganizacijom poslovanja Studenac smanjuje broj trgovina i broj zaposlenika
- 09.10.2026 Američki Carlyle izlazi iz utrke za Lukoilovu inozemnu imovinu
- 09.10.2026 Shell ponovo pokreće pogon u Kataru za preradu plina u tekuća goriva
- 09.10.2026 Dalekovod u Švedskoj potpisao ugovor od 300 milijuna eura
- 09.10.2026 HUP predlaže 3,5 posto povećanja minimalne plaće za 2027. uz porezno rasterećenje
- 09.10.2026 Izvoz u prvih osam mjeseci porastao 9,5 posto, na gotovo 18 mlrd eura
- 09.10.2026 Europska automobilska industrija sama skrivila krizu štednjom
- 09.10.2026 Već od 2030. četiri hrvatska grada mogla bi se grijati na geoterme
- 09.10.2026 Investirajte u budućnost energetike - LaKe Energy je sljedeće novo investicijsko područje
EKONOMIJAObjavljeno: 06.09.2007
Aktiva bankarskog sektora u regiji premašila bilijun eura
| Podijeli sadržaj: | ||||
Nakon rekordne stope rasta od 31,2 posto u 2005., agregirana ukupna bilanca bankarskih tržišta CEE regije porasla je za 28,0 posto u 2006., dosegnuvši 1087 milijardi eura, prikazali su analitičari Raiffeisen Researcha u novom broju svoje godišnje studije o bankama CEE regije. "Nakon rekorda koji je postignut 2005. godine, ovo je drugi najveći godišnji rast za ovu regiju. Ne vidimo nikakve naznake za znatno slabljenje dugoročnog trenda rasta", izjavio je Walter Demel, stariji analitičar Raiffeisen Zentralbank Österreich AG i koautor studije.
ZND pokretač
Glavni pokretači rasta bila su bankarska tržišta Zajednice Neovisnih Država koja predstavljaju 41,7-postotni rast te bankarska tržišta jugoistočne Europe s rastom od 36,7 posto. Bankarska tržišta središnje Europe, koja su naprednija u smislu razvoja bankarskog tržišta, porasla su za 15,8 posto. Promatramo li zemlje pojedinačno, iznadprosječnu dinamiku rasta u 2006. godini na osnovi eura postigle su Srbija (+51 posto), Rumunjska (+47 posto) te Ukrajina i Rusija, koje su najveća bankarska tržišta u regiji (svaka +42 posto), kao i Bugarska i Bjelorusija (svaka +28 posto). Slovačka je zabilježila najniži rast, koji je ipak dosegao zamjetnih 10 posto. Analitičari očekuju da će se bankarsko tržište CEE regije do kraja 2011. godine udvostručiti, s iznosa agregirane ukupne bilance od 1087 milijardi eura u 2006., na oko 2500 milijardi eura do kraja 2011. godine. Pretpostavlja se da će volumen tržišta dosegnuti više od 5000 milijardi eura u 2016., što odgovara prosječnoj godišnjoj stopi rasta od oko 17 posto. Prosječni rast od 21 posto godišnje za CIS predviđa se u razdoblju do 2011. godine, dok će u istom razdoblju jugoistočna Europa rasti po stopi 16,6 posto godišnje, a središnja Europa za 15,6 posto. Kao rezultat toga analitičari očekuju da će u 2008. godini prvi put agregirana ukupna bilanca CIS-a biti viša od one u središnjoj Europi. Najveći pokretač rasta bit će segment poslovanja sa stanovništvom, a nastavit će se i procvat kreditiranja stanovništva. Nakon izuzetno visokih stopa rasta u 2005. godini, kada je tržište zajmova stanovništvu u Ukrajini poraslo 175 posto, odnosno 111 posto u Rusiji, rast je relativno lagano usporio. U 2006. godini volumen zajmova privatnim osobama u Ukrajini porastao je 110 posto u odnosu na prethodnu godinu, u Rumunjskoj za 100 posto, a u Rusiji za 73 posto (uvijek je osnovica euro). U apsolutnim brojkama rast se nesmanjeno nastavlja na visokoj razini. Volumen zajmova stanovništvu u Ukrajini, primjerice, porastao je sa 5,6 milijardi eura krajem 2005. godine na 11,8 milijardi eura godinu dana poslije. Volumen se, dakle, u 2006. godini povećao za oko 6,2 milijarde eura. Godinu prije rast je iznosio 3,6 milijardi eura. U eurozoni je kreditiranje stanovništva u prosjeku pokrivalo ukupno 54,1 posto BDP-a na kraju 2006. godine. Međutim, u središnjoj i jugoistočnoj Europi vrijednosti su iznosile 17,5 posto i 17,7 posto BDP-a te samo 8,3 posto u zemljama CIS-a.
RBA najbrže raste
"Te regije su u različitim stupnjevima razvoja. No postoje velike razlike u stopama rasta. Udio kreditiranja stanovništva u bruto domaćem proizvodu CIS-a porastao je sa 5,7 posto u 2005., na 8,3 posto u 2006. godini", rekao je Demel. Banke su također znatna pokretačka sila sveukupnog rasta gospodarskog razvoja regije. Uz prosječan rast bilance od 37,1 posto u razdoblju između 2001. i 2006. godine, Raiffeisen International pokazao je najvišu dinamiku rasta u proteklih pet godina. Kroz svoje akvizicije UniCredit je dobio 31,7 posto, a OTP u Mađarskoj, koji se također upušta u velike aktivnosti preuzimanja, dosegao je 27,6 posto.
Ruski Sberbank najveća banka u regiji
Ruski Sberbank ima ukupnu bilancu od 100,5 milijardi eura i najveća je banka u CEE regiji. UniCredit Italija najveća je međunarodna bankarska grupa sa širokom prisutnošću u CEE regiji. Njezina konsolidirana bilanca iznosi 91,0 milijardi eura. Austrijske banke drže drugo i treće mjesto: Erste Bank (59,3 milijarde eura) i Raiffeisen International (55,9 milijardi eura). S ukupnom bilancom od 42,6 milijardi eura KBC iz Belgije nalazi se na četvrtom, a Société Générale (40,0 milijardi eura) na petom mjestu. "Sveukupno su austrijske bankarske grupacije uspjele još jedanput u 2006. godini zadržati svoje top pozicije", izjavio je Stefan Maxian, koautor i voditelj odjela Company Research pri Raiffeisen Centrobank AG.
ZND pokretač
Glavni pokretači rasta bila su bankarska tržišta Zajednice Neovisnih Država koja predstavljaju 41,7-postotni rast te bankarska tržišta jugoistočne Europe s rastom od 36,7 posto. Bankarska tržišta središnje Europe, koja su naprednija u smislu razvoja bankarskog tržišta, porasla su za 15,8 posto. Promatramo li zemlje pojedinačno, iznadprosječnu dinamiku rasta u 2006. godini na osnovi eura postigle su Srbija (+51 posto), Rumunjska (+47 posto) te Ukrajina i Rusija, koje su najveća bankarska tržišta u regiji (svaka +42 posto), kao i Bugarska i Bjelorusija (svaka +28 posto). Slovačka je zabilježila najniži rast, koji je ipak dosegao zamjetnih 10 posto. Analitičari očekuju da će se bankarsko tržište CEE regije do kraja 2011. godine udvostručiti, s iznosa agregirane ukupne bilance od 1087 milijardi eura u 2006., na oko 2500 milijardi eura do kraja 2011. godine. Pretpostavlja se da će volumen tržišta dosegnuti više od 5000 milijardi eura u 2016., što odgovara prosječnoj godišnjoj stopi rasta od oko 17 posto. Prosječni rast od 21 posto godišnje za CIS predviđa se u razdoblju do 2011. godine, dok će u istom razdoblju jugoistočna Europa rasti po stopi 16,6 posto godišnje, a središnja Europa za 15,6 posto. Kao rezultat toga analitičari očekuju da će u 2008. godini prvi put agregirana ukupna bilanca CIS-a biti viša od one u središnjoj Europi. Najveći pokretač rasta bit će segment poslovanja sa stanovništvom, a nastavit će se i procvat kreditiranja stanovništva. Nakon izuzetno visokih stopa rasta u 2005. godini, kada je tržište zajmova stanovništvu u Ukrajini poraslo 175 posto, odnosno 111 posto u Rusiji, rast je relativno lagano usporio. U 2006. godini volumen zajmova privatnim osobama u Ukrajini porastao je 110 posto u odnosu na prethodnu godinu, u Rumunjskoj za 100 posto, a u Rusiji za 73 posto (uvijek je osnovica euro). U apsolutnim brojkama rast se nesmanjeno nastavlja na visokoj razini. Volumen zajmova stanovništvu u Ukrajini, primjerice, porastao je sa 5,6 milijardi eura krajem 2005. godine na 11,8 milijardi eura godinu dana poslije. Volumen se, dakle, u 2006. godini povećao za oko 6,2 milijarde eura. Godinu prije rast je iznosio 3,6 milijardi eura. U eurozoni je kreditiranje stanovništva u prosjeku pokrivalo ukupno 54,1 posto BDP-a na kraju 2006. godine. Međutim, u središnjoj i jugoistočnoj Europi vrijednosti su iznosile 17,5 posto i 17,7 posto BDP-a te samo 8,3 posto u zemljama CIS-a.
RBA najbrže raste
"Te regije su u različitim stupnjevima razvoja. No postoje velike razlike u stopama rasta. Udio kreditiranja stanovništva u bruto domaćem proizvodu CIS-a porastao je sa 5,7 posto u 2005., na 8,3 posto u 2006. godini", rekao je Demel. Banke su također znatna pokretačka sila sveukupnog rasta gospodarskog razvoja regije. Uz prosječan rast bilance od 37,1 posto u razdoblju između 2001. i 2006. godine, Raiffeisen International pokazao je najvišu dinamiku rasta u proteklih pet godina. Kroz svoje akvizicije UniCredit je dobio 31,7 posto, a OTP u Mađarskoj, koji se također upušta u velike aktivnosti preuzimanja, dosegao je 27,6 posto.
Ruski Sberbank najveća banka u regiji
Ruski Sberbank ima ukupnu bilancu od 100,5 milijardi eura i najveća je banka u CEE regiji. UniCredit Italija najveća je međunarodna bankarska grupa sa širokom prisutnošću u CEE regiji. Njezina konsolidirana bilanca iznosi 91,0 milijardi eura. Austrijske banke drže drugo i treće mjesto: Erste Bank (59,3 milijarde eura) i Raiffeisen International (55,9 milijardi eura). S ukupnom bilancom od 42,6 milijardi eura KBC iz Belgije nalazi se na četvrtom, a Société Générale (40,0 milijardi eura) na petom mjestu. "Sveukupno su austrijske bankarske grupacije uspjele još jedanput u 2006. godini zadržati svoje top pozicije", izjavio je Stefan Maxian, koautor i voditelj odjela Company Research pri Raiffeisen Centrobank AG.
Izvor: poslovni.hr
- 09.10.2026 Investirajte u budućnost energetike - LaKe Energy je sljedeć...
- 08.10.2026 Končar D&ST potpisao okvirni ugovor s E-distribuzione
- 09.10.2026 ZSE DANAS: Crobexi s različitim predznacima uz pad prometa
- 07.10.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz pad prometa
- 09.10.2026 HUP predlaže 3,5 posto povećanja minimalne plaće za 2027. uz...
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 26.09.2026 Erste Balanced: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 09.10.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - rujan 2026.
- 05.10.2026 Tjedni komentar tržišta 05.10.2026. - OTP Invest
- 28.09.2026 Tjedni komentar tržišta 28.09.2026. - OTP Invest
- 21.09.2026 Tjedni komentar tržišta 21.09.2026. - OTP Invest
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 05.10.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina DMF i OMF zabilježila tjedni rast
- 05.10.2026 TJEDNI PREGLED: Fondovi rasli drugi tjedan zaredom
- 29.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Uz nekoliko iznimaka većina DMF i OMF i dalje u crvenom
- 28.09.2026 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s pozitivnim predznakom
- 26.09.2026 Erste SEE Equity: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 12.10.2026 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli
- 12.10.2026 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze porasle, cijene nafte pale
- 12.10.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje na početku tjedna
- 12.10.2026 AZIJSKA TRŽIŠTA: Oprezno trgovanje, cijene nafte pale
- 11.10.2026 ZSE TJEDNO: Uz povećani promet, Crobexi porasli drugi tjedan zaredom
- 12.10.2026 Mastercard od 2027. uvodi nova pravila za offline plaćanja i u Hrvatskoj
- 09.10.2026 Reorganizacijom poslovanja Studenac smanjuje broj trgovina i broj zaposlenika
- 09.10.2026 Američki Carlyle izlazi iz utrke za Lukoilovu inozemnu imovinu
- 09.10.2026 Shell ponovo pokreće pogon u Kataru za preradu plina u tekuća goriva
- 09.10.2026 Dalekovod u Švedskoj potpisao ugovor od 300 milijuna eura
- 09.10.2026 HUP predlaže 3,5 posto povećanja minimalne plaće za 2027. uz porezno rasterećenje
- 09.10.2026 Izvoz u prvih osam mjeseci porastao 9,5 posto, na gotovo 18 mlrd eura
- 09.10.2026 Europska automobilska industrija sama skrivila krizu štednjom
- 09.10.2026 Već od 2030. četiri hrvatska grada mogla bi se grijati na geoterme
- 09.10.2026 Investirajte u budućnost energetike - LaKe Energy je sljedeće novo investicijsko područje
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2026)
(koji na 30.09.2026. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Erste SEE Equity | A | +25,46% | 3 | ||||
| ZB CEE Equity | +24,95% | 4 | |||||
| Erste Nova Europa | +21,90% | 5 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za udjele kupljene u navedenim fondovima za vrijeme trajanje akcije, prilikom prodaje / otkupa udjela izlazna naknada neće biti naplaćena, izlazna naknada iznosi 0,00 posto. Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2026. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Bond Select - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenom pod-fondu ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 31.01.2026. do opoziva. ZB Bond Select Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 12.10. 10:50 | 4507,59 | 14,62 |
0,33 |
|
| CROBEX10* | 12.10. 10:50 | 2954,23 | 6,67 |
0,23 |
|
| CROBEX10tr* | 12.10. 10:50 | 3492,64 | 7,88 |
0,23 |
|
| ADRIAprime* | 12.10. 10:50 | 3665,19 | 1,72 |
0,05 |
|
| CROBISTR* | 09.10. 16:31 | 187,0308 | 0,01 |
0,01 |
|
| CROBIS* | 09.10. 16:31 | 97,7199 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| ZABA | 24,00 € |
1,27% |
622.204,70 € |
| KOEI | 1.154,00 € |
-0,35% |
68.046,00 € |
| ADRS2 | 116,00 € |
1,75% |
48.707,00 € |
| KODT2 | 4.160,00 € |
0,00% |
37.440,00 € |
| DLKV | 17,45 € |
0,87% |
26.667,15 € |
| KOTR2 | 1.700,00 € |
-2,86% |
18.780,00 € |
| RIVP | 8,76 € |
0,23% |
14.623,96 € |
| KODT | 4.400,00 € |
0,46% |
13.160,00 € |
| HT | 38,80 € |
0,00% |
10.708,80 € |
| 7SLO | 65,30 € |
0,00% |
10.258,40 € |
| Redovni dionički promet: | 875.545,01 € |
| Redovni obveznički promet: | 0 € |
| Sveukupni promet: | 875.545,01 € |


