Iako će ova godina za Petrokemiju biti dobitonosna, pitanje je koliko ta tvrtka u budućnosti može računati na nastavak pozitivnog poslovanja uz sadašnju politiku određivanja cijene plina.

Visoka cijena plina mogla bi utjecati i na rezultat privatizacije te tvrtke odluči li se nova vlada na taj potez. Prema mišljenjima koje smo potražili, činjenica da je cijena plina visoka ne bi nužno dovela do nezainteresiranosti nekog strateškog partnera za državni udjel u Petrokemiji.

„Mislim da bi se kupac našao. Koju bi cijenu ponudio, to je već drugo pitanje", kazao je jedan financijaš koji je želio ostati anoniman.

Nakon što je u utorak poslijepodne kutinska Petrokemija objavila preliminarne rezultate za 11 mjeseci, koji pokazuju dobit od 129 milijuna kuna, otvaranjem trgovanja na Zagrebačkoj burzi u srijedu njezina je dionica uzletjela više od pet posto. Završetkom trgovine cijena se zaustavila na gotovo 193 kune, porastavši tako za 4,8 posto, daleko bolje od skromnog rasta Crobexa od 0,2 posto. Valja naglasiti da informacija od utorka očito nije odmah doprla do ulagača jer je toga dana cijena pala više od jedan posto.

Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera, ne sumnja da je optimizam viđen u srijedu posljedica objave preliminarnih rezultata. „Skok cijene na burzi svakako se može pripisati toj vijesti. U ovim okolnostima ulagačima znači svaki pozitivan pomak koji ostvari neka kompanija", ocijenio je Klemen.

Konačno profitabilni

Upitan za komentar preliminarnih rezultata, Klemen ističe kako treba vidjeti kakav će biti prosinac jer potkraj mjeseca počinje remont postrojenja. „To znači da neće biti prihoda, a i dalje će postojati troškovi održavanja. Vjerujem da će konačan godišnji rezultat ipak biti nešto manji, iako ne bitno", kaže Klemen.

Kutinska tvrtka ove će se godine vratiti na staze profitabilnosti nakon dvije uzastopne godine provedene u društvu gubitaša. Podsjetimo, lani je tvrtka zabilježila više od 136 milijuna kuna gubitka, a 2009. još viših 267,6 milijuna kuna, pokazuju podaci iz nekonsolidiranog izvješća. Zadnja pozitivna godina bila je 2008., kada je ostvarena dobit od 56,3 milijuna kuna. Međutim, kako se dade iščitati iz Petrokemijina priopćenja u kojem tvrde da ih očekuje „vrlo izazovna godina", ovogodišnja dobit mogla bi biti samo iznimka koja potvrđuje pravilo. Posebno ih muči očekivana visoka cijena plina u Europi, a time i Hrvatskoj te stanje u gospodarstvu eurozone.

„Što se tiče sljedeće godine i njihove najave o visokoj cijeni plina, mišljenja sam da ni ove godine cijena plina nije bila niska. S druge strane, veći rizik predstavlja kriza u eurozoni i s njom povezana realizacija prihoda. Pretpostavljam da prihodi Petrokemije sljedeće godine neće biti znatno veći. Međutim, ako u prvom polugodištu ne bude znatnijih potresa u eurozoni, drugo polugodište trebalo bi donijeti gospodarski rast", smatra Vilim Klemen.

Sadašnja cijena plina nesumnjivo je veliki uteg oko vrata kutinskoj tvrtki.

Država drži 50,6 posto
Trenutačno veliki hrvatski potrošači plaćaju uvjerljivo najvišu cijenu u okruženju. S druge strane, cijenu plina za kućanstva iz socijalnih je razloga godinama diktirala politika, tvrde stručnjaci za plin koje smo kontaktirali. Rezultat takvog pristupa jedna je od najnižih cijena plina za kućanstva i jedna od najviših za industriju u Europi. Prema uredbi dosadašnje Vlade, cijena za velike potrošače fiksirana je na 2,13 kuna za prostorni metar i ta cijena vrijedi još tjedan dana, odnosno do kraja godine.

„Ne mogu ni zamisliti da cijena plina za industriju bude još viša od sadašnje", kazao je jedan analitičar koji je želio ostati anoniman.

Pitanje je kakav će stav po tom pitanju zauzeti nova vlada, odnosno hoće li nastaviti sa sadašnjom cjenovnom politikom ili će razdvojiti plin kao energent i plin kao sirovinu i time podići cijenu kućanstvima, a smanjiti industriji. Prema porukama koje je Kukuriku koalicija dosad slala, vjerojatnije je ovo drugo - poskupljenje plina, ali i struje za kućanstva i snižavanje cijene za velike potrošače.

Cijena plina, jednog od osnovnih inputa za Petrokemiju, igra važnu ulogu i ako vlada krene u novi val privatizacije. Trenutačno u toj kompaniji država posjeduje 50,6 posto udjela, a tri obvezna mirovinska fonda - Erste Plavi, PBZ/CO i AZ - ukupno imaju 14,8 posto. Dionice kutinske tvrtke čine i dobar dio portfelja najpoznatijega domaćega malog ulagača Nenada Bakića, koji drži 3,1 posto udjela.