Svjetska ekonomija je u toliko lošem stanju da iza svakog ugla vreba novi rizik - tu su bojazan od nedostatnih sirovina zbog katastrofe u Japanu, dužnički problemi u Europi, proračunske zavrzlame u SAD-u, inflacija u Kini itd.. No, ono što najviše trenutno brine stručnjake jest - cijena nafte. Ekonomski stručnjaci poručuju da, kada se udvostruče cijene nafte, možemo očekivati novu recesiju.

Neki analitičari strahuju da bi se nedavni rast cijena nafte mogao nastaviti. Smatraju kako bi politički nemiri na Bliskom istoku i u Africi mogli intenzivirati i potaknuti strukturalne promjene u svjetskoj opskrbi naftom, te da bi nuklearna katastrofa u Japanu mogla povećati potražnju za naftom.

Analitičari privatne banke HSBC u jednoj od svojih analiza ponudili su otrežnjenje kroz analizu koja kaže da je od 70-ih godina iza udvostručenja realne cijene nafte gotovo uvijek slijedio pad BDP-a. Dvije iznimke čine recesija koja se dogodila 1990.-1991. godine, kada su cijene nafte skočile ali se nisu udvostručile, i 1987., kada se cijene nafte jesu udvostručile ali nije došlo do recesije, samo do usporenog rasta BDP-a.

Uzimajući u obzir globalnu ekonomiju, dvije odvojene studije Morgan Stanleyja i Barclays Capitala ne sugeriraju da će rast cijena nafte izazvati toliki zaokret u svjetskoj ekonomiji, ali impliciraju da će se dogoditi ozbiljna promjena slična stagflaciji iz 70-ih godina, koja podrazumijeva slab rast s visokom inflacijom.

Utjecaj koji će udvostručenje cijena nafte imati na globalnu ekonomiju varira, ovisno prvenstveno o tome koliko nafte koja zemlja uvozi. Zbog skupljih cijena nafte u nekim zemljama građani će manje trošiti na druge stvari koje nisu u energetskom sektoru. Više cijene nafte redistribuiraju prihode i tako utječu na potražnju u zemljama koje izvoze naftu i onima koje ju uvoze. Predviđa se pritom da će zemlje poput Kine i Indije biti najjače pogođene. Globalni rast naći će se pod pritiskom zbog odlaska novca u zemlje izvoznice nafte poput Rusije i Saudijske Arabije, a taj se novac neće vratiti natrag u opticaj - veliki dio njega bit će ili sačuvan ili će biti podijeljen interno.

Analitičari HSBC-a upozorovaju kako najveći razlog za zabrinutost leži u kombinaciji nefleksibilne fiskalne politike i još uvijek nestabilnih kreditnih tržišta, posebice u zemljama u razvoju. Njihovi su proračuni već nategnuti i teško bi se nosili s novom recesijom. Njihove ekonomije nisu dovoljno ojačale kako bi se suprotstavile visokim kamatnim stopama kojima bi središnje banke mogle pribijeći kako bi obudzale inflaciju. To znači, upozoravaju iz HSBC-ja, da rast cijena nafte nije mogao doći u gore vrijeme jer još jednom globalnu ekonomiju prepušta milosti njezinih zaliha nafte.