Ako američke carine potraju mogle bi značajnije utjecati na neke hrvatske izvozne grane, poput farmaceutike i transformatora, a manje na oružje koje je za sada izuzeto, ocijenio je u srijedu državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, rekavši i da su veća briga carine na izvoz kompanija iz primjerice Njemačke i Italije, koje su značajni partneri nekih hrvatskih tvrtki.

Lucić je to rekao na sastanku Liderovog Kluba izvoznika o "svijetu nakon američkog uvođenja carina", koji je okupio oko 20 predstavnika domaćih tvrtki, članova tog kluba.

Lucić je istaknuo da u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske SAD sudjeluje s oko dva posto, a da je sada teško nešto mudro reći oko trgovine i carina jer sve brzo mijenja, doslovce na dnevnoj bazi, s jednim "tvitom" nekog američkog dužnosnika.

"Imali smo do sada i većih kriza od ove, od pandemije covida do rata u Ukrajini, ali se naše gospodarstvo relativno brzo oporavljalo od toga", rekao je Lucić.

Podsjetio je i na stavove s nedavnih sastanaka ministara trgovine zemalja EU o odgodi protumjera na američke carine na 90 dana, nakon što je isto učinio i američki predsjednik Trump.

"Glavni cilj te odgode recipročnih protumjera iz EU-a je da se stvori prilika za trgovinski dogovor sa SAD-om. Svi se nadaju da će ta odgoda biti i dulja, jer bi primjena carina svima naškodila, pogotovo američkim potrošačima koji se bore s visokom inflacijom i dodatne carine na uvoz tamo bi još poskupjele robe", dodao je.

Hrvatska u takvoj situaciji, kao i EU, mora činiti sve za daljnje jačanje zajedničkog tržišta, smanjenje administrativnog opterećenja poslovanja te za širenje tržišta za poslovanje, što već i radi za slobodnu trgovinu, primjerice s Južnom Amerikom i Indijom, kazao je Lucić, dodavši da bi se takav ugovor, nadaju se svi, mogao sklopiti i sa SAD-om, ali vidjet će se koliko će biti interesa.

Pozvao je sva poslovna udruženja u Hrvatskoj da se za probleme oko poslovanja sa SAD-om i drugim stranim tržištima obrate Ministarstvu vanjskih poslova, ali i svojim partnerima na američkom tržištu, kao i da lobiraju kod američkih kongresmena za zaštitu.

Voditeljica Kluba izvoznika Manuela Tašler je iznijela analizu i podatke o robnoj razmjeni Hrvatske za 2024. i za prva dva mjeseca 2025., u kojima je izvoz rastao 9,5 posto, a uvoz za 8,6 posto u odnosu na iste lanjske mjesece, što je ocijenila malo drugačijim, ali i objasnila da, kao i lani, "hrvatsku robnu razmjenu podiže energetika i ‘kvari sliku′ robnog izvoza drugih izvoznih sektora".

Naglasila je i da se robna razmjena u 2024. držala stabilno, s prosječne oko dvije milijarde eura mjesečno, dosegavši ukupno 24 milijarde eura, što je više od pet posto rasta u odnosu na 2023.

Za razmjenu Hrvatske i SAD-a podaci pokazuju, dodala je, da je u siječnju 2025. pao i izvoz i uvoz, a da je u 2024. izvoz u SAD rastao iznad 35 posto, a uvoz "nešto" pao.

"Hrvatska godišnje izvozi u SAD u vrijednosti od oko 800 milijuna eura, najviše farmaceutika, dok uvozi nešto manje, od čega najviše mineralna goriva i automobile", navela je Tašler.