U najnovijoj antikorupcijskoj akciji Bankomat kojoj su na meti trojica bivših čelnika Hrvatske poštanske banke (HPB) uhićena su i četvorica poduzetnika, Boris Šimunić (32) iz Zagreba, Svetimir Gadže (37) iz Gruda, Oliver Beidenegl (36) iz Ploča i Ivan Galić (49) iz Drvenika koji su od te banke, kako sumnjaju u USKOK-u, nezakonito dobili kredite u iznosu većem od 170 milijuna kuna.

Policija je jutros u Zagrebu te na splitskom i dubrovačkom području uhitila petoricu osumnjičenih, a naknadno im se prijavio i šesti, dok je posljednji, donedavni predsjednik Uprave HPB-a Josip Protega, za sada nedostupan jer je izvan Hrvatske. U USKOK-u su poslijepodne počeli s ispitivanjem dvojice Proteginih kolega, bivšeg predsjednika Uprave i direktora financija HPB-a Marija Kirinića te bivšeg člana Uprave Ivana Sladonje.

Očekuje se da će nakon njih na red doći i četvorica poduzetnika kojima je HPB navodno od početka 2006. do kolovoza ove godine nezakonito odobrila nenamjenske kredite u iznosu većem od 170 milijuna kuna, bez odgovarajućih pokrića, odnosno osiguranja plaćanja kredita.

Ne otkrivajući njihov identitet, Ravnateljstvo policija poslijepodne je izvijestilo da je protiv trojice bivših čelnika HPB-a USKOK-u podnesena kaznena prijava zbog sumnje da su se udružili za počinjenje kaznenih djela i zlouporabili položaj i ovlasti, dok se četvoricu poduzetnika sumnjiči za poticanje na te zlouporabe. Mediji nagađaju da je jedan od osumnjičenih poduzetnika lani Poreznoj upravi prijavljivao plaću od 4.000 kuna, a od HPB-a je dobio kredit od 50 milijuna kuna bez ikakvih garancija.

Bivše čelnike HPB-a, banke koja je u vlasništvu Hrvatskog mirovinskog fonda, Hrvatskog fonda za privatizaciju te Hrvatskih pošta, sumnjiči se za nezakonitosti pri odobravanju nenamjenskih kredita. Nagađa se i da ih se sumnjiči da su sami sebi za rad u Upravi banke isplaćivali nesrazmjerno visoke menadžerske bonuse, odnosno da su lani navodno svoje plaće od oko 46.000 kuna mjesečno dodatno "podebljali" s još ukupno 7,5 milijuna kuna neto.

Nakon saslušanja osumnjičenih u USKOK-u moraju odlučiti hoće li i protiv koga od njih zatražiti jednomjesečni istražni zatvor, o čemu odlučuje sudac istrage, te pokrenuti istragu koju, prema novim zakonskim odredbama, u "uskočkim predmetima" više ne vodi istražni sudac nego USKOK.